Američke imigracione i vojne vlasti potvrdile su da se u mornaričkoj bazi u zalivu Gvantanamo na Kubi trenutno nalazi oko 180 venecuelanskih migranata koji su podložni konačnim nalozima za deportaciju. Migranti su smešteni u šatorskim kampovima i objektima visoke bezbednosti, pokazuju sudski dokumenti objavljeni u četvrtak.
Sudski podnesci pružaju najdetaljniji uvid u strukturu pritvorskog sistema i razloge zadržavanja migranata u ovom udaljenom vojnom kompleksu, koji je najpoznatiji po tome što je korišćen za zatvorenike osumnjičene za terorizam nakon napada 11. septembra 2001. godine.
Administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa signalizirala je planove za proširenje kapaciteta baze u Gvantanamu, predviđajući mogućnost da se u njoj zadrži do 30.000 migranata, iako trenutni kapacitet iznosi oko 2.500 mesta.
Migranti su u Gvantanamo prebačeni 4. februara nakon hapšenja u blizini američke vojne baze u zapadnom Teksasu. Od njih, 51 osoba je smeštena u objekte niskog stepena bezbednosti, dok se preostalih 127 nalazi u objektima sa strogim nadzorom.
Američko Ministarstvo za unutrašnju bezbednost i Ministarstvo odbrane tvrde da migranti nemaju pravo na pravnu pomoć jer su svi podložni deportaciji u Venecuelu. Ova tvrdnja izazvala je kritike advokata i organizacija za ljudska prava, koje optužuju vlasti za zadržavanje migranata u „pravnoj crnoj rupi“.
Tužba podneta u ime trojice migranata traži omogućavanje neometane telefonske i lične komunikacije sa advokatima i porodicama, kao i prethodnu obavest pre premještanja u Gvantanamo ili deportacije u druge zemlje.
Okružni sud u Vašingtonu naredio je vlastima da omoguće telefonski kontakt sa advokatima, što je prema sudskim dokumentima sprovedeno, dok lični pristup pravnicima i porodici i dalje ostaje sporan.
Američke vlasti su navele da Venecuela istorijski nije prihvatala deportovane državljane, ali da su u toku pregovori na visokom nivou kako bi se omogućila njihova repatrijacija.
Tramp je u januaru izjavio da bi neki migranti mogli biti zadržani u Gvantanamu na neodređeno vreme. „Neki od njih su toliko opasni da ih ni zemlje iz kojih dolaze ne žele nazad. Zato ćemo ih poslati u Gvantanamo“, rekao je bivši predsednik.
