Nestabilnost Libije se ‘prilično brzo’ pogoršala i pogoršaće se ako ne bude izbora, kaže izaslanik UN-a

Nestabilnost Libije se ‘prilično brzo’ pogoršala i pogoršaće se ako ne bude izbora, kaže izaslanik UN-a

Visoki zvaničnik Ujedinjenih nacija u Libiji upozorio je u utorak da se politička, vojna i bezbednosna situacija u naftom bogatoj severnoafričkoj zemlji pogoršala „prilično brzo“ u poslednja dva meseca – i to bez obnovljenih političkih razgovora koji bi doveli do jedinstvena vlast i izbori biće veće nestabilnosti.

Stephanie Khouri je dala sumornu sliku Savetu bezbednosti UN o rivalskim vladinim snagama koje su se jednostrano kretale jedna ka drugoj u julu i avgustu, što je izazvalo mobilizaciju i pretnje odgovorom, kao i jednostrane pokušaje da se svrgne guverner Centralne banke i premijer na zapadu zemlje.

Libija je upala u haos nakon što je pobuna koju podržava NATO zbacila i ubila dugogodišnjeg diktatora Moamera Gadafija 2011. U haosu koji je usledio, zemlja se podelila, sa rivalskim administracijama na istoku i zapadu koje su podržavale odmetničke milicije i strane vlade.

Trenutna politička kriza u zemlji proizilazi iz neuspeha održavanja izbora 24. decembra 2021. i odbijanja premijera Abdula Hamida Dbeibaha — koji je predvodio prelaznu vladu u glavnom gradu Tripolija na zapadu — da podnese ostavku. Kao odgovor, libijski parlament sa sedištem na istoku imenovao je rivalskog premijera koji je smenjen, dok moćni vojni komandant Kalifa Hifter nastavlja da ima vlast na istoku.

Khouri je upozorila savet da su „unilateralni akti libijskih političkih, vojnih i bezbednosnih aktera povećali tenzije, dodatno učvrstili institucionalne i političke podele i zakomplikovali napore za političko rešenje putem pregovora“.

Na ekonomskom planu, rekla je ona, pokušaji da se promeni guverner Centralne banke podstaknuti su percepcijom političkih i bezbednosnih lidera, kao i običnih Libijaca, da banka „olakšava potrošnju na istoku, ali ne i na zapadu“,

Khouri je takođe ukazala na jednostranu odluku Libijske nacionalne armije, koja je pod Hifterovom kontrolom, da zatvori naftno polje Šarara, najveće u zemlji, „što je dovelo do toga da Libijska nacionalna naftna korporacija 7. avgusta proglasi višu silu“. Viša sila oslobađa kompanije od ugovornih obaveza zbog vanrednih okolnosti.

Nacionalna naftna korporacija optužila je Fezan pokret, lokalnu protestnu grupu, za odgovornost za zatvaranje. Međutim, nekoliko libijskih listova izvestilo je da je to rezultat Hafterove odmazde protiv španske kompanije koja je deo zajedničkog preduzeća koje upravlja Šararom za nalog za hapšenje koji su izdale španske vlasti optužujući ga za šverc oružja.

U jednom od najnovijih političkih akata, neki članovi Predstavničkog doma sa istoka sastali su se u Bengaziju 13. avgusta i glasali za okončanje mandata Vlade nacionalnog jedinstva i Saveta predsedništva na zapadu. Članovi Doma takođe su glasali da se uloga vrhovnog komandanta oružanih snaga prenese na predsednika Predstavničkog doma i podržali njegovu vladu na istoku „kao jedinu legitimnu izvršnu vlast“ – poteze koje su lideri na zapadu odmah odbacili.

Khouri je rekla članovima saveta da „status kvo nije održiv“.

„U nedostatku obnovljenih političkih razgovora koji bi doveli do jedinstvene vlade i izbora, vidite kuda to vodi — veću finansijsku i bezbednosnu nestabilnost, ukorenjene političke i teritorijalne podele i veću domaću i regionalnu nestabilnost“, upozorila je ona.