Nemačka poslovna udruženja planiraju masovne proteste protiv ekonomske politike vlade

Nemačka poslovna udruženja planiraju masovne proteste protiv ekonomske politike vlade

Desetine velikih nemačkih poslovnih udruženja planiraju organizovanje masovnog protesta krajem januara kako bi iskazale svoje nezadovoljstvo ekonomskom politikom savezne vlade, preneli su mediji. Prema izveštaju, štrajkovi i protesti su najavljeni za 29. januar u Berlinu i drugim nemačkim gradovima, a očekuje se da će u njima učestvovati skoro 50 poslovnih grupa sa oko 20 miliona radnika.

Među glavnim organizacijama koje podržavaju ovu akciju su Udruženje porodičnih preduzetnika, Gesamtmetall – grupacija metalske industrije, Nemačko udruženje hotela i restorana, Nemačko udruženje za veleprodaju i spoljnu trgovinu, kao i Udruženje malih i srednjih preduzeća. Takođe, nekoliko preduzeća iz modne industrije najavilo je svoje učešće.

Poslovni lideri su kritikovali saveznu vladu i njenog kancelara Olafa Šolca, ističući da nisu adekvatno razumeli ozbiljnost situacije. Stefan Volf, šef Gesamtmetala, naglasio je da su industrije dovedene u tešku situaciju zbog „pogrešnih okolnosti“ koje je nametnula vlada. Slično mišljenje izneo je i Dirk Jandura, predsednik Nemačkog udruženja za spoljnu trgovinu, upozoravajući na dugotrajnu recesiju u zemlji.

Mari-Kristin Osterman, predsednica Udruženja porodičnih preduzetnika, pozvala je na suštinske promene u ekonomskoj politici vlade, ističući da je potreban ekonomski preokret. Ona je naglasila da se predstojeći savezni izbori 2025. trebaju posmatrati kao „referendum“ na kojem će se političke stranke obavezati na olakšice za preduzeća.

Zahtevi poslovnih udruženja obuhvataju smanjenje poreza, zaustavljanje povećanja doprinosa za socijalno osiguranje, kao i smanjenje broja propisa koji, prema preduzećima, guše njihov rast.

Ovaj planirani štrajk dešava se u vreme kada se Nemačka suočava sa značajnim ekonomskim padom. Prema izveštaju državnog zavoda za statistiku, BDP zemlje je u 2024. godini smanjen za 0,2%, nakon prethodnog smanjenja od 0,3% u 2023. godini. Produženo usporavanje proizvodnje, zajedno sa rastućim cenama energije usled prelaska sa ruskog gasa na skuplji tečni prirodni gas iz SAD, imalo je ozbiljan uticaj na poslovanje, posebno u energetski intenzivnim industrijama.

Protesti dolaze neposredno pre vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 23. februar.