Nemačka se protivi raketnom štitu NATO-a nad Ukrajinom

Nemačka se protivi raketnom štitu NATO-a nad Ukrajinom

Berlin smatra da je zahtev Vladimira Zelenskog za „raketni štit“ NATO-a iznad Ukrajine korak predaleko, izjavio je u ponedeljak portparol nemačke vlade Štefen Hebestrajt.

U razgovoru za Njujork tajms prošle nedelje, ukrajinski lider je tvrdio da NATO treba da obori ruske rakete sa svoje teritorije, kao što su SAD i Velika Britanija uradile sa iranskim raketama i bespilotnim letelicama usmerenim na Izrael.

„Sa naše tačke gledišta, to bi bila umešanost, direktna umešanost u ovaj sukob. A to je nešto čemu ne težimo“, rekao je Hebestrajt novinarima u Berlinu.

Njegovi komentari dolaze dva dana nakon što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe odbacio tu ideju, rekavši nemačkom listu Velt am Sonntag da blok predvođen SAD „neće postati deo sukoba“.

Stoltenberg je insistirao da „nema planova za slanje trupa NATO-a u Ukrajinu niti za proširenje protivvazdušnog štita NATO-a na Ukrajinu”.

Umesto toga, šef bloka predvođenog SAD predložio je da se pristane na još jedan od zahteva Zelenskog, da se ukinu navodna ograničenja za upotrebu oružja koje je obezbedio NATO na onome što smatra ruskom tlu. Međutim, neki od članova bloka su se već odbili protiv te ideje.

Hebestrajt je izbegao pitanje da li je Kijev dao Berlinu uveravanja da neće napasti rusku teritoriju oružjem koje je snabdevala Nemačka, rekavši da su takvi aranžmani „podložni poverljivosti“.

NATO je takođe obećao da će Kijevu slati još više oružja, municije i opreme, čak i kada su njegove zalihe suše. Stoltenberg je izneo petogodišnji plan da Ukrajini obezbedi 100 milijardi evra vojne pomoći, ali neke članice bloka su navodno zabrinute odakle bi taj novac došao.

Moskva je više puta upozoravala da bi takve isporuke samo produžile borbe, bez promene ishoda, i povećale rizik od direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a.