Nemačka proširuje granične kontrole kako bi obuzdala rizike od ilegalnih migracija i ekstremizma

Nemačka proširuje granične kontrole kako bi obuzdala rizike od ilegalnih migracija i ekstremizma

Nemačka vlada je u ponedeljak naredila privremenu kontrolu na svim kopnenim granicama, proširivši provere koje već ima na nekim granicama, rekavši da je reagovala na ilegalnu migraciju i da bi zaštitila zemlju od ekstremističkih pretnji.

„Mi jačamo našu unutrašnju bezbednost konkretnim delovanjem i nastavljamo sa svojim čvrstim stavom protiv ilegalnih migracija“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer na konferenciji za novinare.

Ministarstvo je saopštilo da je u ponedeljak obavestilo Evropsku uniju o naredbi za uspostavljanje graničnih kontrola na kopnenim granicama sa Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom na period od šest meseci. Oni će početi sledeće nedelje 16. septembra.

Ovo doprinosi već postojećim ograničenjima na kopnenim granicama sa Poljskom, Češkom, Austrijom i Švajcarskom.

„Dok ne postignemo snažnu zaštitu spoljnih granica EU novim Zajedničkim evropskim sistemom azila, moramo još više povećati kontrole na našim nacionalnim granicama“, rekao je Faeser.

Ona je napomenula da je Nemačka već imala više od 30.000 odbijenih ljudi koji žele da pređu njene granice od prošlog oktobra.

„Ovo je služilo daljem ograničavanju ilegalnih migracija i zaštiti od akutnih opasnosti koje predstavljaju islamistički terorizam i ozbiljan kriminal. Činimo sve što možemo da bolje zaštitimo ljude u našoj zemlji od ovoga“, rekla je ona.

Naredba dolazi u trenutku kada se koaliciona vlada kancelara Olafa Šolca suočava sa pritiskom da zauzme oštriji stav po pitanju ilegalnih migracija.

Prošlog meseca u smrtonosnom napadu nožem u Soligenu poginule su tri osobe. Počinilac je bio sirijski tražilac azila koji je tvrdio da je inspirisan grupom Islamska država.

Još nedavno, policija u Minhenu razmenila je vatru sa naoružanim čovekom u blizini izraelskog konzulata prošle nedelje, smrtno ga ranivši. Vlasti su saopštile da veruju da je planirao napad na konzulat na 52. godišnjicu napada na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine.

Nemačka je prihvatila veliki broj izbeglica sa Bliskog istoka tokom protekle decenije, ali sada se razvija politička reakcija, uz sve veću podršku krajnje desničarskoj stranci. Ta stranka, Alternativa za Nemačku, pobedila je na svojim prvim državnim izborima ranije ovog meseca u Tiringiji i imala dobar rezultat u drugoj državi, Saksoniji.

Šolc je u junu obećao da će zemlja ponovo početi da deportuje kriminalce iz Avganistana i Sirije nakon što je u napadu nožem avganistanskog imigranta ubijen jedan policajac, a četiri osobe su ranjene.

Nemačka je 30. avgusta deportovala državljane Avganistana u njihovu domovinu, prvi put od avgusta 2021, kada su se talibani vratili na vlast. Vlada je 28 državljana Avganistana opisala kao osuđene kriminalce, ali nije razjasnila koja su njihova krivična dela.

Broj ljudi koji su podneli zahtev za azil u Nemačkoj prošle godine porastao je na više od 350.000, što je povećanje od nešto više od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj tražilaca azila došao je iz Sirije, zatim Turaka i Avganistanaca.