Naučnici koriste tehnologiju da pronađu plagijate u objavljenim istraživanjima

Naučnici koriste tehnologiju da pronađu plagijate u objavljenim istraživanjima

Optužbe o lažiranju istraživanja u vodećem centru za rak skrenule su pažnju na naučni integritet i amaterske tragače koji otkrivaju manipulaciju slikama u objavljenim istraživanjima.

Dana-Farber Institut za rak, filijala Harvardske medicinske škole, objavio je 22. januara da traži povlačenje i ispravke naučnih radova nakon što je britanski bloger početkom januara označio probleme.

Bloger, 32-godišnji Šolto Dejvid, iz Pontiprida u Velsu, naučnik je istražitelj koji otkriva manipulaciju slikama isecanje i lepljenje u objavljenim naučnim radovima.

On nije jedini hobista koji probija piksele. Drugi šampioni naučnog integriteta drže istraživače i naučne časopise na nogama. Oni koriste poseban softver, prevelike kompjuterske monitore i svoje orlovske oči da pronađu preokrenute, duplirane i rastegnute slike, zajedno sa potencijalnim plagijatom.

Pogled na situaciju u Dana-Farberu i tragačima koji love traljave greške i čiste izmišljotine:

U postu na blogu od 2. januara, Šolto Dejvid je predstavio sumnjive slike iz više od 30 objavljenih radova četiri Dana-Farber naučnika, uključujući generalnog direktora Laurie Glimcher i COO Villiam Hahn.

Činilo se da mnoge slike imaju duplirane segmente zbog kojih bi rezultati naučnika izgledali jači. Radovi koji se razmatraju uključuju laboratorijska istraživanja o radu ćelija. Jedan je uključivao uzorke koštane srži od ljudskih dobrovoljaca.

Post na blogu uključivao je probleme koje su uočili David i drugi koje su prethodno otkrili istražitelji na PubPeer-u, sajtu koji dozvoljava anonimne komentare na naučne radove.

Studentski novinari na Harvard Crimson-u su pratili priču 12. januara, nakon čega su usledili izveštaji u drugim medijima. Pažnju je zaoštrila nedavna istraga o plagijatu u koju je umešana bivša predsednica Harvarda Klodin Gej, koja je podnela ostavku početkom ove godine.

Dana-Farber je rekla da je već razmatrala neke probleme pre objave na blogu. Do 22. januara, institucija je saopštila da je u procesu zahteva za šest povlačenja objavljenih istraživanja i da još 31 rad zahteva ispravke.

Povlačenja su ozbiljna. Kada časopis povuče članak, to obično znači da je istraživanje toliko pogrešno da nalazi više nisu pouzdani.

Dr Baret Rollins, službenik za integritet istraživanja u Dana-Farberu, rekao je u izjavi: „Slijedeći uobičajenu praksu Dana-Farber-a da pregleda svaku potencijalnu grešku u podacima i izvrši ispravke kada je to opravdano, institucija i njeni naučnici su već preduzeli brze i odlučne akcije u 97 odsto slučajeva koje je označio bloger Šolto Dejvid.

Kalifornijski mikrobiolog Elizabet Bik (57) istražuje već deceniju. Na osnovu njenog rada, naučni časopisi su povukli 1.133 članka, ispravili 1.017 drugih i odštampali 153 izraza zabrinutosti, prema tabeli u kojoj ona prati šta se dešava nakon što prijavi probleme.

Pronašla je fiksirane slike bakterija, ćelijskih kultura i vestern blotova, laboratorijske tehnike za otkrivanje proteina.

„Nauka bi trebalo da se bavi pronalaženjem istine“, rekao je Bik za Asošijeted pres. Ona je objavila analizu u Američkom društvu za mikrobiologiju 2016. godine: Od više od 20.000 recenziranih radova, skoro 4% je imalo probleme sa slikom, pri čemu je otprilike polovina manipulacija izgledala namerno.

Bikov rad donosi donacije pretplatnika Patreona od oko 2.300 dolara mesečno i povremene honorare od govornih angažmana. David je rekao za AP da je njegov prihod od Patreona nedavno porastao na 216 dolara mesečno.

Tehnologija je olakšala iskorenjivanje manipulacije slikama i plagijata, rekao je profesor nauke na Univerzitetu u Njujorku Ivan Oranski, suosnivač bloga Retraction Vatch. Istražitelji preuzimaju naučne radove i koriste softverske alate da pomognu u pronalaženju problema.

Drugi koji obavljaju istražni rad ostaju anonimni i svoje nalaze objavljuju pod pseudonimima. Zajedno su „promenili jednačinu“ u naučnim publikacijama, rekao je Oranski.

„Oni žele da nauka bude i bude bolja“, rekao je Oranski. „I frustrirani su time koliko je većina ljudi u akademskim krugovima – a svakako u izdavaštvu – nezainteresovana za ispravljanje zapisa.“ Oni su takođe zabrinuti zbog erozije poverenja javnosti u nauku. ŠTA MOTIVIRA LOŠE PONAŠANjE?

Bik je rekao da neke greške mogu biti neuredne greške gde su slike pogrešno označene ili „neko je samo zgrabio pogrešnu fotografiju“.

Ali neke slike su očigledno izmenjene sa dupliranim ili rotiranim ili preokrenutim delovima. Naučnici koji grade svoje karijere ili traže status suočeni su sa pritiskom da budu objavljeni. Neki mogu namerno da falsifikuju podatke, znajući da je malo verovatno da će proces recenzije – kada časopis pošalje rukopis stručnjacima na komentare – verovatno biti lažan.

„Na kraju krajeva, motivacija je da budemo objavljeni“, rekao je Oranski. „Kada se slike ne poklapaju sa pričom koju pokušavate da ispričate, vi ih ulepšate.“

Naučni časopisi istražuju greške na koje im je skrenuta pažnja, ali obično svoje procese drže poverljivim dok ne preduzmu akciju sa povlačenjem ili ispravkom.

Neki časopisi rekli su AP-u da su svesni zabrinutosti koju je izazvao Davidov post na blogu i da istražuju tu stvar.