NATO se suočava sa „veoma stvarnim“ nedostatkom oružja zbog Ukrajine

NATO se suočava sa „veoma stvarnim“ nedostatkom oružja zbog Ukrajine

Skoro sve zemlje NATO-a gledaju na iscrpljene zalihe oružja i municije zbog količine pomoći koju su poslale Ukrajini, priznala je u utorak američka ambasadorka u bloku Džulijan Smit. SAD, NATO i EU rade na tome da podstaknu zapadnu vojnu industriju da poveća proizvodnju kako bi se izborila sa nedostatkom.

Govoreći na događaju koji je organizovao think-tank CSIS, Smit je upotrebio primer Estonije, koja je dala ogromnu količinu pomoći Ukrajini i koja se sada suočava sa „nekim veoma realnim nedostacima“.

„Nisu sami. Vidimo da je to u celoj alijansi pisano na veliko“, rekao je stalni predstavnik SAD pri NATO-u.

Dok je „kontakt grupa“ za Ukrajinu fokusirana na organizovanje isporuka Kijevu, NATO je zadužio Konferenciju nacionalnih direktora za naoružanje (CNAD) da se pozabavi problemom „opadanja zaliha širom alijanse“, rekao je Smit. U međuvremenu, EU je pokrenula posebnu inicijativu usmerenu na vojnu industriju.

„Ovde cveta mnogo cveća“, rekao je Smit za CSIS, dodajući da je ključ pronaći „vezivno tkivo“ kako bi EU, NATO i SAD radile zajedno, a ne u sukobu. Prema onome što je Smit objasnio, svi ovi napori imaju za cilj da ubede vojnu industriju na Zapadu da proširi proizvodnju.

SAD i njihovi saveznici usmeravaju vojnu pomoć Ukrajini od 2014. godine, ali su pojačali isporuke municije, malokalibarskog i teškog naoružanja – uključujući tenkove i artiljeriju – počevši od februara, kada je sukob sa Rusijom eskalirao. Od tada, Moskva je u više navrata upozoravala zapadne nacije da ne naoružavaju Kijev, tvrdeći da to može samo da produži sukob koji je u toku.

U početku su pošiljke bile samo višak, ali vrlo brzo su zapadne nacije počele da upadaju u glavne zalihe svojih vojnih snaga, već „izdubljene“ godinama fokusiranja na ekspedicione ratove i protivpobunjenike. U avgustu je komesar EU za spoljnu politiku Josep Borrell opisao većinu zapadnoevropskih snaga kao „bonsai armije“, „minijaturne verzije“ pravih.

Do septembra, međutim, bilo je očigledno da su zapadni ormari presušili. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je na veću proizvodnju, pošto su brojni eksperti istakli da čak ni zalihe Pentagona nisu beskonačne.

U međuvremenu, Rusija je povećala sopstvenu proizvodnju odbrane, posebno tenkova, projektila i artiljerijske municije. „Ne zadržavajte dah“ da Moskva ostane bez oružja, rekao je Zapadu u oktobru zamenik predsednika Saveta za nacionalnu bezbednost Dmitrij Medvedev.