Tenzije na Kipru rastu uprkos naporima UN-a da održe mir

Tenzije na Kipru rastu uprkos naporima UN-a da održe mir

Tenzije na Kipru rastu dok se zveket jurišnih pušaka širi kroz tampon zonu koju kontrolišu Ujedinjene nacije, podstičući zabrinutost da bi dugotrajni sukob na ostrvu ponovo mogao da bukne.

Poslednjih meseci su obeležili eskalacije između kiparskih Grka i kiparskih Turaka duž 180 kilometara tampon zone koja prolazi kroz srednjovekovni centar glavnog grada Nikozije. UN-ove mirovne snage na Kipru, poznate kao UNFICIP, primetile su raspoređivanje teškog naoružanja kao što su mitraljezi i raketni topovi na stražarskim mestima, kao i izgradnju novih borbenih položaja. Takođe su primećene desetine visokotehnoloških kamera sa infracrvenim mogućnostima koje bi mogle da se koriste za sistem ciljanja artiljerije i projektila.

„Niko nas ne sluša“, izjavio je pukovnik Ben Remzi za Asošiejted pres, dok je obilazio zapuštene kuće i preduzeća u nedostupnoj tampon zoni. „Pogrešna procena je pitanje vremena.“

Tampon zona, koja povezuje severni i južni deo ostrva, služi kao podsetnik na složenu politiku Kipra, kulminirajući turskom invazijom 1974. kao odgovorom na državni udar pristalica unije sa Grčkom. Nakon invazije, UN-ove snage su raspoređene da spreče sukobe između zajednica, a kasnije su proširile mandat na patroliranje tampon zonom.

Nakon sporazuma 1989. godine, obe strane su smanjile vojnu prisutnost. Međutim, poslednjih godina su tenzije ponovo počele da rastu, što je rezultiralo porastom incidenata u tampon zoni za 70% u 2024. godini u odnosu na prethodnu godinu.

Uprkos naporima UN-a da održe mir, napetosti na ostrvu su sve veće. Visokotehnološke kamere i veštačka inteligencija pomažu mirovnjacima da nadziru tampon zonu i reaguju na neovlaštene incursije pre nego što situacija eskalira. Ipak, ograničeno vojno osoblje za patroliranje predstavlja izazov.

Predsednik kiparskih Grka Nikos Hristodulides okrivio je Tursku i kiparske Turke za kršenje tampon zone, dok je UN istakao da su i kiparske Grčke kamere duž tampon zone takođe problematične.

Bez rešenja političke podele ostrva i ponovnog ujedinjenja, rizik od daljeg eskaliranja tenzija ostaje visok. Međunarodna zajednica, uključujući i UN, nastoji da povrati dijalog između dve strane kako bi se izbegle otvorene neprijateljstva koja bi mogla destabilizovati region.

Kipar, iako mali po površini, igra ključnu ulogu kao mesto sa dugom istorijom političke podeljenosti koja može imati šire posledice na stabilnost u regionu.