Najviši evropski sud za prava kaže da je Rusija odgovorna za kršenje prava na Krimu nakon preuzimanja vlasti 2014

Najviši evropski sud za prava kaže da je Rusija odgovorna za kršenje prava na Krimu nakon preuzimanja vlasti 2014

Najviši evropski sud za ljudska prava presudio je u utorak da je Rusija odgovorna za niz kršenja ljudskih prava na Krimu otkako je zauzela i kasnije ilegalno pripojila poluostrvo Crno more 2014. godine.

Evropski sud za ljudska prava je u opširnoj pisanoj presudi rekao da je Moskva odgovorna za kršenje prava, uključujući obuzdavanje slobode izražavanja, slobode veroispovesti i slobode okupljanja.

Rusija je takođe prekršila međunarodno humanitarno pravo nametanjem svojih zakona na okupiranom poluostrvu, presudio je sud u Strazburu.

Sud je rekao da je postojao „obrazac uzvratnog krivičnog gonjenja i zloupotrebe krivičnog zakona i opšteg gušenja političkog protivljenja ruskoj politici na Krimu, koji su razvili i javno promovisali istaknuti predstavnici ruskih vlasti“.

Sud je pravni ogranak Saveta Evrope, najvećeg tela za ljudska prava na kontinentu, koje je izbacilo Rusiju iz svojih redova pre više od dve godine nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu. Proterivanje znači da sud nema ovlašćenja za sprovođenje nad Rusijom.

Međutim, presuda bi mogla da podstakne slučajeve koje podnesu pojedinci koji traže reparacije.

Moskva tvrdi da je s pravom preuzela Krim nakon što je ogromna većina lokalnog stanovništva glasala za otcepljenje od Ukrajine i pridruživanje Rusiji na referendumu. Kontinuirano je odbacivala optužbe za kršenje ljudskih prava u regionu.

Ukrajina i većina zapadnih vlada, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku i Nemačku, osudile su aneksiju Krima kao nezakonitu, nazivajući referendum lažnim.

U svojoj pismenoj presudi, sud je presudio da je Rusija odgovorna za prekršaje, uključujući prisilne nestanke i zlostavljanje ukrajinskih vojnika, etničkih Ukrajinaca, krimskih Tatara i novinara.

Takođe je Moskvu smatrao odgovornom za diskriminaciju, uključujući uznemiravanje i zastrašivanje verskih vođa, razbijanje neruskih medija i zabranu javnih okupljanja i izražavanja podrške Ukrajini, kao i potiskivanje ukrajinskog jezika u školama.

Odluka suda za prava u Strazburu od utorka dolazi šest meseci nakon što je najviši sud Ujedinjenih nacija presudio da je Moskva prekršila međunarodni sporazum o iskorenjivanju rasne diskriminacije ograničavanjem školskog obrazovanja na ukrajinskom jeziku i zadržavanjem zabrane tatarskog predstavničkog skupa pod nazivom Medžlis.