UN: Najgore nasilje u Mjanmaru od vojnog preuzimanja intenzivira krizu

UN: Najgore nasilje u Mjanmaru od vojnog preuzimanja intenzivira krizu

Eskalirajući sukob u Mjanmaru i najgore nasilje od vojnog preuzimanja vlasti 2021. imaju razarajući uticaj na ljudska prava, osnovne slobode i osnovne potrebe miliona ljudi — kao i „alarmantne efekte prelivanja“ u regionu, rekli su zvaničnici UN-a u četvrtak.

Pomoćnik generalnog sekretara za politička pitanja Khaled Khiari rekao je Savetu bezbednosti UN da „civilni broj stalno raste” usred izveštaja o neselektivnom bombardovanju oružanih snaga Mjanmara i artiljerijskom granatiranju raznih strana.

Oružani sukob širom zemlje u Mjanmaru počeo je nakon što je vojska zbacila izabranu vladu Aung San Su Ći u februaru 2021. i ugušila široko rasprostranjene nenasilne proteste koji su tražili povratak demokratskoj vladavini.

Hiljade mladih ljudi pobeglo je u džungle i planine u udaljenim pograničnim oblastima kao rezultat vojnog potiskivanja i napravili zajednički cilj sa etničkim gerilskim snagama, prekaljenim decenijama borbe sa vojskom u potrazi za autonomijom.

Uprkos velikoj prednosti u naoružanju i ljudstvu, vojska nije bila u stanju da uguši pokret otpora. Tokom proteklih pet meseci, vojska je bila razbijena u severnoj državi Šan, ustupila je delove teritorije u državi Rakhajn na zapadu i pod sve većim napadima na drugim mestima.

Glavna prodemokratska grupa otpora Mjanmara saopštila je u četvrtak da je njeno naoružano krilo pokrenulo napade dronovima na aerodrom i vojni štab u glavnom gradu Najpijou, ali je vladajuća vojska rekla da je uništila dronove dok su napadali. Nije bilo moguće nezavisno proveriti većinu detalja incidenta, ali priznanje vojske da se dogodio na jednoj od najčuvanijih lokacija u zemlji mnogi će videti kao najnoviji pokazatelj da gubi inicijativu.

Khiari nije spomenuo napad, ali je rekao da je Konsultativno vijeće nacionalnog jedinstva — formirano nakon vojnog preuzimanja vlasti 2021. kako bi promovisalo povratak demokratiji i koje se sastoji od etničkih, političkih, građanskih društava i grupa otpora — sazvalo svoju Drugu Narodnu skupštinu u četvrtak „da dalje definiše svoje zajednička vizija za budućnost Mjanmara“.

On je izdvojio borbe između Arakanske vojske i vojske u državi Rakhine, najsiromašnijoj u Mjanmaru, za koju je rekao da je „dostigla nivo nasilja bez presedana“.

„Arakanska armija je navodno stekla teritorijalnu kontrolu nad većim delom centralnog Rakhinea i nastoji da se proširi na severni Rakhine“ gde još uvek žive mnogi manjinski muslimani Rohinja, rekao je on.

Budistički Rakhine su većinska etnička grupa u Rakhineu, koji je takođe poznat po svom starijem imenu Arakan, i dugo su tražili autonomiju. Osnovali su svoje dobro obučene i dobro naoružane snage koje se zovu Arakan Armija.

Pripadnici manjine Rohinja su dugo bili proganjani u Mjanmaru sa većinskim budistima. Oko 740.000 pobeglo je iz Mjanmara u izbegličke kampove u Bangladešu kada je vojska u avgustu 2017. pokrenula brutalnu kampanju protiv pobunjenika kao odgovor na napade gerilske grupe u Rakhineu koja tvrdi da predstavlja Rohindža.

Khiari je pozvao sve strane u Rakhineu da podrže Rohinje, koji su uhvaćeni usred sukoba i nastavljaju da doživljavaju „značajna ograničenja“ slobode kretanja, kao i uskraćivanje državljanstva i nesrazmjernu ranjivost na otmicu ili prisilno regrutovanje.

Kriza nastavlja da se širi preko granica i dodao da su sukobi u ključnim pograničnim oblastima oslabili bezbednost, rekao je Khiari. Slom vladavine prava omogućio je napredovanje nelegalnih ekonomija, a kriminalne mreže haraju ugroženim ljudima bez sredstava za život.

„Mjanmar je postao globalni epicentar proizvodnje metamfetamina i opijuma, zajedno sa brzim širenjem globalnih operacija sajber-prevara, posebno u pograničnim oblastima“, rekao je on. „Ono što je počelo kao regionalna pretnja kriminalom u jugoistočnoj Aziji, sada je rasprostranjena kriza trgovine ljudima i ilegalne trgovine sa globalnim implikacijama.

Viši humanitarni zvaničnik UN-a Lisa Douten rekla je da je eskalacija koja je u toku ostavila 12,9 miliona ljudi – skoro 25 odsto stanovništva Mjanmara – bez dovoljno hrane, naglašavajući da se deca i trudnice suočavaju sa pothranjenošću.

„Širom Mjanmara, humanitarna zajednica procenjuje da će oko 18,6 miliona ljudi trebati humanitarna pomoć 2024. godine, što je devetnaest puta više od februara 2021. godine“, rekla je ona.

Douten je rekao da je zdravstveni sistem takođe u nemiru, jer lekovi ponestaju. Ona je apelovala na hitna finansijska sredstva za pomoć milionima kojima je potrebna, rekavši da je apel za 887 miliona dolara za 2023. finansiran sa samo 44 odsto, što je dovelo do toga da 1,1 milion ljudi bude isključeno iz pomoći.

I Khiari i Douten ponovili su poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutereša na jedinstven međunarodni odgovor na eskalaciju sukoba, a posebno da susedne zemlje iskoriste svoj uticaj za otvaranje humanitarnih kanala, okončanje nasilja i traženje političkog rešenja.

Khiari je rekao da Gutereš namerava da uskoro imenuje novog specijalnog izaslanika UN-a za Mjanmar koji će sarađivati sa 10-članom Asocijacijom nacija jugoistočne Azije, ili ASEAN-om, i drugim ključnim partijama za postizanje tih ciljeva.

Britanska ambasadorka u UN Barbara Vudvord rekla je savetu, međutim, da „vojska Mjanmara odbija da se značajno angažuje u međunarodnim naporima da se postigne mirno rešenje krize“.

Ali ona je naglasila: „Nećemo dozvoliti da Mjanmar postane zaboravljena kriza.

Nazvavši Mjanmar „našim dugogodišnjim prijateljem i bliskim partnerom“, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzia usprotivio se sastanku, rekavši da ta zemlja ne ugrožava međunarodni mir i bezbednost.

Optužio je zapadne nacije da podržavaju naoružane opozicione grupe i destabilizuju Rakhine i kampove za raseljene „radi unapređenja sopstvenih geopolitičkih interesa u regionu“.