Mpoks bi se mogao proširiti u konfliktne zone u istočnoj Africi

Mpoks bi se mogao proširiti u konfliktne zone u istočnoj Africi

Kenija, Ruanda, Burundi i Uganda su neke od zemalja istočne Afrike koje su prijavile slučajeve mipoksa — virusne zarazne bolesti — u poslednjoj epidemiji koja je počela u Demokratskoj Republici Kongo u januaru 2023. Izbijanje je proglašeno za vanredno stanje u javnom zdravstvu. od međunarodnog značaja od strane Afričkih centara za kontrolu bolesti i Svetske zdravstvene organizacije u avgustu 2024.

Postoji opasnost od širenja virusa dalje. Najranjivije su zemlje istočne Afrike i Roga koje su u ratu ili su se nedavno suočile sa ozbiljnim sukobima.

Prošli—ili tekući—sukobi su devastirali sisteme zdravstvene zaštite. Oružani sukobi utiču na čitav spektar zdravstvene zaštite. Ovo uključuje promociju zdravlja, prevenciju, testiranje, dijagnozu, povezivanje, lečenje i praćenje.

Na primer, u Sudanu, gde sukob besni više od godinu dana, zatvoreno je 70% zdravstvenih ustanova. Ono što je ostalo od zdravstvenog sistema opterećeno je oružanim napadima, nestankom struje i nedostatkom medicinskog materijala i osoblja.

Još jedna zemlja u istočnoj Africi koja je decenijama trpela sukob je Somalija, sa razornim posledicama po zdravstvenu zaštitu. Ima jednu od najnižih stopa pokrivenosti imunizacijom dece u svetu.

Etiopija je još jedna zemlja u podregionu koja se suočila sa nedavnim sukobom. Ovo je zdravstveni sistem koji smo proučavali.

Fokus našeg istraživanja je javno zdravlje, uključujući negativne uticaje sukoba na zdravstvene ishode. Mapirali smo posledice rata u regionu Tigraj u Etiopiji koji je počeo 2020. Naši glavni nalazi su bili da su medicinske i humanitarne službe bile u opsadnom stanju. Bilo je i dokaza o porastu bolesti.

Iz našeg istraživanja zaključili smo da je rat ostavio katastrofalnu humanitarnu krizu, uključujući i kolaps zdravstvenog sistema.

Uvidi iz ovog, kao i drugih istraživanja koja smo uradili u regionu, jasno pokazuju da oružani sukob i nedavna epidemija mpoksa čine smrtonosnu mešavinu. I da je potrebno preduzeti posebne korake kako bi se upravljalo širenjem bolesti u ovim sredinama. To uključuje saradnju sa lokalnim zajednicama i humanitarnim organizacijama kako bi se olakšale akcije vakcinacije. Oni takođe uključuju angažovanje sa vojnim i bezbednosnim osobljem za prolaz i pristup.

Konačno, važno je uzeti u obzir vakcinacije za ljude u tranzitu i one koji prelaze granice, kao i za izbeglice i ljude koji žive u kampovima za interno raseljena lica.

Građanski rat u Tigraju koji je trajao od novembra 2020. do novembra 2022. uključivao je saveznu vladu Etiopije koja je uvela blokadu celog regiona.

To je izazvalo kolaps celog zdravstvenog sistema — i humanitarnu krizu.

Naše istraživanje, objavljeno 2021. godine, pronašlo je dokaze o prisilnom raseljavanju dva miliona ljudi, namernom oštećenju 70%–80% zdravstvenih ustanova, ciljanim napadima na zdravstvene radnike i silovanju žena i devojčica.

Druga studija u kojoj je učestvovao glavni autor ovog članka anketirala je 4.381 dete mlađe od jedne godine kako bi istražila uticaj oružanog sukoba na korišćenje zdravstvenih usluga dece u Tigraju. Istraživanje je pokazalo da: „39% odojčadi nije primilo osnovne vakcine, 61,3% dece mlađe od jedne godine primilo je najmanje jednu vakcinu, a 20% je primilo sve vakcine preporučene za njihov uzrast.

Naši nalazi o uticaju sukoba na uvođenje vakcina nastali su u nedavnom izveštaju SZO koji je otkrio da 12 od 18 država Sudana istovremeno doživljava tri ili više izbijanja zaraznih bolesti kao što su kolera, denga, malarija, boginje, sumnjivi pertussis i meningitis.

Oružani sukob odvraća aktivnosti promocije zdravlja i prevencije, povećava prenošenje epidemija, urušava zdravstvene usluge i utiče na uvođenje vakcina kao što je vakcina protiv mpoks vakcine. Vakcine su od vitalnog značaja za ograničavanje težine bolesti i zaustavljanje izbijanja.

Afrički CDC se obavezao da će isporučiti 10 miliona doza mpoks vakcine do 2025. godine. Dva miliona će biti isporučeno 2024. sa ciljem ravnopravnog pristupa vakcini širom afričkih zemalja. Ali, čak i ako ove vakcine budu dostupne, stalni sukobi ili krhka stabilnost će verovatno stati na put isporuke.