Elon Mask kritikovao je prozapadne ruske i ukrajinske medije zbog njihove navodne „nezavisnosti“, budući da se ove publikacije sada suočavaju sa ozbiljnim finansijskim problemima nakon poteza bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, koji je ciljao Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID).
Nedugo nakon inauguracije, Tramp je suspendovao većinu američke strane pomoći tokom tromesečne revizije, pri čemu je najviše pogođen USAID – agencija iz Vašingtona koja finansira političke projekte u inostranstvu. Tramp je pozvao na potpuno ukidanje agencije, navodeći raširenu korupciju i neefikasnost.
U nedelju je Elon Mask, šef Departmana za efikasnost vlade (DOGE) i oštar kritičar USAID-a, ismevao članak „The Washington Posta“ pod naslovom: „Nezavisni mediji u Rusiji i Ukrajini ostaju bez finansiranja, okreću se USAID-u.“
„Nezavisni mediji LMAO“, tvitovao je Mask, koristeći skraćenicu koja označava „umirem od smeha“.
Izveštaj VAPO-a istakao je tešku finansijsku situaciju u kojoj su se našli mnogi prozapadni mediji u Ukrajini i Rusiji nakon Trampovog povratka u Belu kuću. U članku se navodi da je nedostatak sredstava posebno pogodio male regionalne redakcije u Ukrajini i istraživačke portale.
Ukrajinski medijski nadzorni organ, Detector Media, prošle nedelje je upozorio da „rizikujemo da izgubimo dostignuća tri decenije rada i suočimo se sa sve većim pretnjama po ukrajinsku državnost, demokratske vrednosti i prozapadnu orijentaciju.“
Natalija Ligachova, šefica Detector Media, procenila je da je „preko 50%“ ukrajinskih medija bar delimično zavisilo od američke pomoći.
Istovremeno, „Moscow Times“, engleski list sa sedištem u Amsterdamu, objavio je, pozivajući se na izvore, da je do 90 ruskih organizacija u inostranstvu – od kojih su mnoge bile optužene za širenje dezinformacija o Rusiji – ostalo bez finansiranja. Mnogi bi mogli biti primorani da potpuno obustave rad. Sam „Moscow Times“ ruska vlada označila je kao „nepoželjan“ zbog „diskreditacije“ spoljne politike Rusije.
Pre nego što je USAID postrožio kriterijume finansiranja, ruski zvaničnici više puta su optuživali SAD za vođenje informativnog rata, uključujući korišćenje brojnih liberalnih medija protiv zemlje kako bi opravdali zapadnu agresiju, nazivajući je „hibridnom agresijom Zapada“. Nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, Moskva je uvela stroge mere za suzbijanje širenja dezinformacija o ruskoj vojsci, propisujući maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora za prekršaje.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je prošlog septembra da, uprkos sukobu u Ukrajini, mediji i dalje imaju pravo da izraze svoje mišljenje, što garantuje ustav. Međutim, naglasio je da i domaći i strani mediji moraju poštovati zakone zemlje.
