Moskovski univerzitet postavlja veće poreze za građane bez dece

Moskovski univerzitet postavlja veće poreze za građane bez dece

Ruski državni socijalni univerzitet (RSSU) je predstavio novi okvir plana za uvođenje poreza na građane bez dece, izjavio je visoki zvaničnik te institucije. Ova inicijativa, inspirisana idejom povećanja nataliteta, susrela se sa različitim reakcijama među zakonodavcima.

Prvi prorektor RSSU, Džomart Alijev, istakao je u intervjuu za radio stanicu Govorit Moskva da se razmatraju različite opcije, uključujući i uvođenje poreza na ljude bez dece. Prema njegovim rečima, ovaj predlog podrazumeva povećanje poreza na dohodak osoba bez dece za 3%, dok bi porezi na nasledstvo i imovinu bili povećani za 5% odnosno 0,5%.

General-potpukovnik Andrej Gurulev, član Komiteta za odbranu Državne dume, takođe je podržao ideju obnavljanja politike oporezivanja ljudi bez dece, koja je postojala u vreme Sovjetskog Saveza. On je naglasio da bi prihodi od ovog poreza mogli biti iskorišćeni za unapređenje sirotišta u Rusiji.

Porez na bezdetnost, koji je bio aktuelan u SSSR-u od 1941. do 1992. godine, primenjivao se na muškarce bez dece u dobi od 20 do 50 godina i žene bez dece u dobi od 20 do 45 godina. Stopa poreskog opterećenja kretala se oko 6%, zavisno od prihoda.

Ipak, predlog Guruleva izazvao je podeljene reakcije među zakonodavcima. Nina Ostanjina, šefica Komiteta Državne dume za zaštitu porodice, istakla je da je politika iz sovjetskog perioda uključivala obavezne socijalne beneficije poput besplatnih jaslica, vrtića, školovanja, odmora za decu, visokoškolskog obrazovanja i stambenih rešenja. Sa druge strane, poslanik Državne dume, Jevgenij Popov, ironično je komentarisao ovu inicijativu izjavivši da bi „porez na glupost definitivno trebalo uvesti“.

Pitanje povećanja ruskog stanovništva putem povećanja nataliteta postalo je centralna tema za vlasti u zemlji poslednjih godina. Nedavni podaci pokazuju da je Rusija zabeležila najnižu stopu nataliteta u prvih šest meseci ove godine od perioda pre finansijske krize 1998. godine, sa padom broja novorođenih za 16.600 u prvom polugodištu, dostigavši brojku od samo 599.600.