Mirovne snage UN-a u južnom Libanu u prizoru izraelskog rata protiv Hezbolaha

Mirovne snage UN-a u južnom Libanu u prizoru izraelskog rata protiv Hezbolaha

Izraelski vazdušni napadi pogodili su poslednjih dana sedište mirovnih snaga UN i druge položaje u južnom Libanu, što je izazvalo široku osudu širom sveta.

Snage, poznate kao UNIFIL, saopštile su da su nove eksplozije pogodile njihov štab u petak ujutru, pri čemu su povređena dva mirovnjaka, dan nakon što su izraelske snage udarile na istu poziciju, ranivši još dvoje.

Kako Izrael eskalira svoju kampanju protiv Hezbolaha na jugu, mirovne snage od 10.000 pripadnika su sve više na udaru, naglašavajući krhkost svog osoblja usred sve veće invazije Izraela na kopnu.

Napadi se dešavaju u pozadini pogoršanja odnosa između Izraela i Ujedinjenih nacija zbog načina na koji je Izrael vodio svoj rat u Gazi. U potezu bez presedana, Izrael je ranije ovog meseca rekao da je šef UN persona non grata u Izraelu, signalizirajući novi pad u odnosima.

Evo pogleda na mirovne snage UN-a u Libanu i najnoviji razvoj događaja:

Privremene snage Ujedinjenih nacija u Libanu stvorene su 1978. da nadgledaju povlačenje izraelskih trupa nakon što je Izrael izvršio invaziju i okupaciju juga Libana. Izrael je ponovo izvršio invaziju 1982. godine, a tek 2000. se povukao iz zemlje.

U nedostatku dogovorene granice, UN su iscrtale granicu između Libana i Izraela poznatu kao Plava linija, koju UNIFIL nadgleda i patrolira.

Ujedinjene nacije su proširile prvobitnu misiju UNIFIL-a nakon višemesečnog rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine, dozvoljavajući mirovnim snagama da se rasporede duž izraelske granice kako bi nadgledali prestanak neprijateljstava između dve strane i patrolirali u tampon-zoni postavljenoj duž granice.

Snage trenutno imaju oko 10.000 mirovnih snaga stacioniranih u južnom Libanu iz oko 50 zemalja. Vojnici patroliraju, nadgledaju i prijavljuju kršenja Rezolucije 1701 Saveta bezbednosti UN kojom su okončane borbe 2006. Snage takođe pružaju podršku lokalnim zajednicama.

UNIFIL je u četvrtak saopštio da je izraelski tenk „direktno“ pucao na njegov štab u gradu Nakura, srušivši osmatračnicu i ranivši dva indonežanska mirovnjaka, koji su hospitalizovani.

Rečeno je da su njegov štab i obližnji položaji „više puta pogođeni“ i da je Izrael „namerno“ pucao na i onesposobio kamere za nadzor štaba. Takođe se navodi da je izraelska vojska pucala na obližnji bunker u kojem su se skrivale mirovne snage.

UNIFIL je u petak saopštio da su nove eksplozije pogodile njegov štab, pri čemu su povređena još dva mirovnjaka, iako nije direktno okrivio Izrael. Takođe se navodi da je buldožer izraelske vojske pogodio perimetar još jednog od njenih položaja u južnom Libanu, dok su se izraelski tenkovi kretali u blizini.

Napadi su izazvali globalnu osudu. Italija, koja ima oko 1.000 vojnika raspoređenih u južnom Libanu, i Francuska pozvale su izraelske ambasadore u znak protesta. Italijanski ministar odbrane rekao je da su napadi mogući „ratni zločini“. Human Rights Vatch je u saopštenju koristio sličan jezik.

Tenzije između dve strane su danima rasle. Ranije ovog meseca, Izrael je zatražio od UNIFIL-a da premesti svoje osoblje dalje na sever, što su mirovne snage odbile da urade.

„Nećemo prihvatiti opravdanje da su izraelske vojne snage prethodno upozorile UNIFIL da neke od njegovih baza moraju da budu napuštene“, rekao je ministar odbrane Gvido Krozeto u četvrtak na konferenciji za novinare u Rimu, nazvavši napade „nisu nesrećnim slučajem niti greškom .”

Izraelska vojska izrazila je duboku zabrinutost zbog incidenta u četvrtak i kaže da sprovodi detaljnu reviziju na najvišim nivoima komande kako bi utvrdila detalje.

U petak je saopšteno da njeni vojnici odgovaraju vatrom na neposrednu pretnju protiv njih, dodajući da je vojska dala instrukcije osoblju UNIFIL-a da uđe u zaštićene prostore i ostane tamo, nekoliko sati pre incidenta.

Takođe je optužio Hezbolah da namerno deluje u blizini punktova UN, čime je ugrozio njihovo osoblje.

Bilo je nekoliko incidenata tokom tekućeg rata u kojima je UNIFIL rekao da je Izrael pucao na patrolna vozila ili granatirao njihove položaje.

Mirovne snage Ujedinjenih nacija imale su problematičnu istoriju sa Izraelom. Godine 1996, tokom 17-dnevne izraelske ofanzive protiv Hezbolaha, Izrael je granatirao kompleks Ujedinjenih nacija u blizini sela Kana gde su se sklonile stotine raseljenih civila. U napadu je poginulo 106 civila, uključujući najmanje 37 dece. Četiri fidžijska vojnika dodeljena UNIFIL-u su teško povređena.

Izraelska vojska traži da se mirovne snage pomere 5 kilometara (3 milje) severno kako bi izbegle da budu uhvaćene u borbama između njenih trupa i militanata Hezbolaha.

To bi efektivno omelo mirovne snage u obavljanju svoje misije.

Šef mirovnih snaga UN Žan-Pjer Lakroa rekao je na hitnom sastanku Saveta bezbednosti UN u četvrtak da UNIFIL neće evakuisati svoje osoblje, ali zbog vazdušnih i kopnenih napada ne mogu da vrše patrole.

On je rekao da su operacije UNIFIL-a praktično zaustavljene od kraja septembra, kada je Izrael proširio svoju kampanju protiv Hezbolaha na jugu.

„Pripadnici mira su bili zatvoreni u svojim bazama sa značajnim vremenskim periodima u skloništu“, rekao je on, dodajući da je bezbednosno okruženje takođe predstavljalo izazove za snabdevanje gorivom, hranom i vodom za položaje UN.

Kasnije u četvrtak, Lacroik je rekao da je 300 mirovnjaka na pozicijama na liniji fronta privremeno premešteno u veće baze i da će planovi za premeštaj još 200 zavisiti od bezbednosnih uslova kako sukob bude eskalirao. On je rekao da je UNIFIL odlučio da smanji svoj otisak „na najugroženijim pozicijama UN za 25 odsto“.

On je 3. oktobra rekao novinarima da je u nekim mestima u južnom Libanu broj mirovnih snaga smanjen za oko 20%.

Nik Birnbek, šef za strateške komunikacije mirovnih snaga UN, rekao je: „UNIFIL je ostao na svojim pozicijama duž Plave linije bez prekida od svog osnivanja.

Italijanski ministar je takođe ponovio da je konačna odluka o tome da li da se zaustavi misija UNIFIL u južnom Libanu iz bezbednosnih razloga na UN.