Ministri finansija G7 suočavaju se sa globalnim ekonomskim izazovima

Ministri finansija G7 suočavaju se sa globalnim ekonomskim izazovima

Finansijski lideri Grupe sedam bogatih nacija sastaće se u Japanu počevši od četvrtka, jer se sukob oko gornje granice američkog duga nazire kao jedna od najvećih potencijalnih pretnji globalnoj ekonomiji, prenosi AP.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je da će jedan od njenih prioriteta u Niigati, lučkom gradu na obali Japanskog mora, biti da istakne važnost rešavanja zastoja oko državnog duga.

„Podvući ću važnost toga da Kongres deluje na rešavanju ograničenja duga kako bi se održalo američko ekonomsko vođstvo i zaštitila globalna ekonomija“, rekla je Jelen u tvitu u četvrtak.

Jelen će takođe nastojati da uveri svoje kolege zbog nedavnih propusta banaka koji su izazvali zabrinutost zbog rizika za globalni finansijski sistem.

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka sastaju se tri dana uoči samita G-7 kasnije ovog meseca u Hirošimi.

Predsednik Džo Bajden rekao je u sredu da su on i lideri Kongresa imali „produktivan“ sastanak u utorak u pokušaju da podignu limit nacionalnog duga. Oni će se ponovo sastati u petak kako bi pokušali da izbegnu rizik od neviđenog bankrota vlade, čim se 1. juna, ako poslanici u podeljenom Kongresu ne pristanu da podignu gornju granicu duga.

Bajden je rekao da je „apsolutno siguran“ da bi zemlja mogla da spreči neizvršenje obaveza, izjavivši da neispunjavanje američkih obaveza, na kojima se zasniva veliki deo svetskih finansija, „nije opcija“.

Bajden je rekao da je „moguće, ali malo verovatno“ da će morati da odloži svoj put u Japan, Australiju i Papuu Novu Gvineju kasnije ovog meseca.

Jelen je rekla u napomenama pripremljenim uoči sastanaka u četvrtak da je jačanje globalnog finansijskog sistema ključni prioritet G-7. Tako je i obnovljena podrška Ukrajini jer koalicija od preko 30 zemalja nastoji da Rusiji nametne velike ekonomske troškove za njen rat.

Ona je rekla da su Bajdenova „istorijska“ ulaganja u modernizaciju američke infrastrukture korak ka poboljšanju otpornosti ekonomije čije je oslanjanje na globalne lance snabdevanja bilo teško testirano tokom pandemije COVID-19.

„Preduzimamo širok spektar pojedinačnih i zajedničkih akcija kako bismo smanjili inflaciju, održali rast i pomogli u ublažavanju uticaja spoljnih šokova, uključujući i zemlje u razvoju“, rekla je ona.

Federalne rezerve su u izvještaju ove sedmice navele da su američke banke podigle svoje standarde kreditiranja za poslovne i potrošačke kredite nakon propasti tri velike banke koje su dijelom uzrokovane naglim povećanjem kamatnih stopa centralne banke kako bi snizile inflaciju koja je porasla na najviše četiri decenije nakon pandemije.

Fed je ispitao 65 američkih banaka i američkih filijala 19 stranih banaka krajem marta i početkom aprila, mnogo nakon što su banke Silicijumske doline i Signature Bank propale početkom marta, što je dovelo do poslednje runde bankarskih previranja. Prva republička banka propala je ranije ovog meseca u drugom najvećem propasti banke u istoriji SAD.

Povećanje stopa ima za cilj da uspori kreditiranje i zaduživanje, ali može premašiti njihov cilj i dovesti ekonomiju u recesiju. Potezi banaka da dodatno ograniče kreditiranje mogli bi dodatno pritisnuti preduzeća i potrošače.

Inflacija je ostala tvrdoglavo visoka. Potrošačke cene u Sjedinjenim Državama porasle su za 0,4% u aprilu, što je naglo poraslo u odnosu na porast od 0,1% od februara do marta, a mere osnovne inflacije su ostale visoke, što je znak da će dalji pad inflacije verovatno biti spor i neujednačen, iako godišnji porast od 4,9% bio je najmanji za dve godine.

Druge ekonomije G-7 se bore sa još većim rastom cena, što obavezuje svoje centralne banke da podignu kamatne stope koje su bile rekordno niske u prvim danima pandemije.

Finansijski lideri G-7 sastali su se pre samo mesec dana, u Vašingtonu tokom godišnjeg sastanka Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, gde su ponovili svoju posvećenost da pomognu ekonomijama da se izbore sa posledicama rata u Ukrajini, kako bi pomogli veoma zaduženim zemljama rešiti njihovu finansijsku ranjivost, ojačati globalne zdravstvene sisteme i pomoći u borbi protiv klimatskih promena.

Zemlje G-7 uključuju Kanadu, Francusku, Nemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Drugi pozvani na sastanke u Niigati su Evropska unija, MMF i Svetska banka, kao i ministri finansija Brazila, Komorskih ostrva, Indije, Indonezije, Južne Koreje i Singapura.