Prema novim podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), migracija u bogate zemlje opala je za više od jedne petine tokom prošle godine. Ova opadanja su se dogodila usled slabljenja tržišta rada i pooštravanja viznih pravila, posebno u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Izveštaj obuhvata 38 zemalja i pokazuje da je broj radnih migranata pao na oko 934.000, što predstavlja pad od 21% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend se javlja i pre nego što je povratak Donalda Trampa u Belu kuću uticao na smanjenje dolazaka u Sjedinjene Američke Države.
U Velikoj Britaniji, neto migracija je pala za više od 40%, dok su i druge zemlje Evropske unije zabeležile slične padove. Čak i bez promena u politici, radna migracija je opala ispod nivoa iz 2019. godine.
Žan-Kristof Dimon iz OECD-a ukazuje na to da je pad migracije rezultat manje povoljne globalne ekonomske situacije. U aprilu je Međunarodni monetarni fond smanjio prognozu globalnog rasta, što dodatno komplikuje situaciju.
Iako su zemlje poput Kanade, Australije i Velike Britanije pooštrile pravila ulaska, broj Ukrajinaca koji su dobili privremenu zaštitu u Evropi pomogao je da se ublaži nedostatak radne snage. Procene pokazuju da oko 5,1 milion Ukrajinaca živi u zemljama članicama OECD-a.
S druge strane, migracija iz humanitarnih razloga nastavila je da raste, a zahtevi za azil u SAD-u su naglo porasli. I pored opadanja radne i studentske migracije, ukupna stalna migracija u razvijene ekonomije pala je samo za 4% u odnosu na prethodnu godinu.
