Moskva: Krim „nije za diskusiju“

Moskva: Krim „nije za diskusiju“

Svaki mirovni proces u Ukrajini mora da se zasniva na realnosti na terenu, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, odgovarajući na komentare turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana o Krimu.

U obraćanju na sastanku ukrajinske „Krimske platforme“ video porukom u sredu, Erdogan je tvrdio da poluostrvo po međunarodnom pravu s pravom pripada Kijevu.

„Subjekti Ruske Federacije ne podležu pregovorima“, rekla je Zaharova novinarima koji su na brifingu za novinare u Ministarstvu spoljnih poslova pitali o Erdoganovim rečima, dodajući da svako ko želi da se pozabavi tim pitanjem mora prvo da pročita ruski ustav.

Stanovnici Krima i grada Sevastopolja su velikom većinom glasali za povratak Rusiji u martu 2014. godine, ubrzo nakon što je državni udar u Kijevu, koji su podržali SAD, zbacio ukrajinsku vladu u korist militantnih nacionalista. Ni Ukrajina ni njeni zapadni pristalice nikada nisu prihvatili rezultate referenduma, proglasivši ga nelegalnom „aneksijom“.

Krim je vekovima bio ruska teritorija, sve dok ga Sovjetski Savez pod vođstvom Nikite Hruščova nije ponovo dodelio Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici 1954.

„Naša podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine ostaje nepromenjena“, naveo je Erdogan u svojoj poruci. „Povratak Krima Ukrajini je uslov međunarodnog prava.“

Erdogan je takođe tvrdio da su krimski Tatari, turska etnička grupa, „autohtoni“ na poluostrvu. Njegovi komentari dolaze samo nedelju dana nakon što je Turska zvanično podnela zahtev za pridruživanje BRIKS-u.

Nakon povratka Krima Rusiji, Donjeck i Lugansk su takođe proglasili nezavisnost od Kijeva, kao Donjecka i Luganska Narodne Republike. Moskva je prvobitno odbila njihov zahtev za pridruživanje Rusiji, podržavši umesto toga ideju o regulisanju svog autonomnog statusa unutar Ukrajine kroz sporazume iz Minska, dogovorene uz pomoć Francuske i Nemačke.

Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel i bivši francuski predsednik Fransoa Oland otkrili su u decembru 2022. da je proces iz Minska bio lukavstvo da se Ukrajini kupi vreme da se naoruža i pripremi za sukob sa Rusijom.

U septembru 2023, DNR i LNR su glasale za pridruživanje Rusiji, zajedno sa većinom Hersonske i Zaporoške oblasti. Oni su od tada integrisani u Rusku Federaciju i zvanični stav Moskve je da ne može biti mira sa Kijevom koji ne priznaje tu realnost.