U Rimu se nastavlja godišnja konferencija Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu. Na dnevnom redu su sredstva koja su do sada obećana i kako prikupiti više novca za očuvanje života na Zemlji. Očekuje se da će se doneti ključne odluke o finansiranju i raspodeli resursa.
Konferencija, poznata kao COP16, održana je u Kolumbiji, gde su postignuti značajni dogovori pre nego što su pregovori prekinuti u novembru. Jedan od dogovora zahteva od kompanija koje koriste genetske resurse iz prirode da podele koristi. Takođe, preduzete su mere kako bi se osnažio glas domorodačkih naroda i lokalnih zajednica u pitanjima očuvanja.
Iako su dva nedelje bila planirana za razgovore, to se pokazalo kao nedovoljno vreme za postizanje svih ciljeva. Pregovori u Kaliju su usledili nakon istorijskog sporazuma COP15 u Montrealu, koji je uključivao 23 mere za zaštitu biodiverziteta.
Cilj je bio da se do 2025. godine postigne 20 milijardi dolara godišnje u fondu, a do 2030. godine 30 milijardi. Do novembra je obećano samo 383 miliona dolara od 12 zemalja, uključujući Austriju, Kanadu, Dansku, Francusku, Nemačku, Japan, Luksemburg, Novi Zeland, Norvešku, provinciju Kvebek, Španiju i Veliku Britaniju.
Tokom razgovora, učesnici će raspraviti o uspostavljanju „globalnog finansijskog instrumenta za biodiverzitet“ koji će efikasno raspodeliti prikupljena sredstva. Takođe, značajan deo razgovora biće usmeren na prikupljanje dodatnog novca.
Predstavnici su istakli da su finansijski aspekti razgovora u Kolumbiji bili posebno sporni. Postavlja se pitanje kako prikupiti novac i pravedno ga raspodeliti, kako bi sredstva stigla do onih kojima su najpotrebnija.
Bivša ministarka životne sredine Kolumbije, Susana Muhamad, izrazila je nadu u „dobru poruku iz Rima“. Ona veruje da se, uprkos fragmentisanom geopolitičkom pejzažu, može postići dogovor o ključnim pitanjima, uključujući zaštitu života u vreme klimatske krize i gubitka biodiverziteta.
