Si želi veću globalnu ulogu nakon saudijsko-iranskog sporazuma

Si želi veću globalnu ulogu nakon saudijsko-iranskog sporazuma

Predsednik Kine Si Đinping pozvao je u ponedeljak da Kina igra veću ulogu u upravljanju globalnim poslovima nakon što je Peking izvršio diplomatski udar kao domaćin pregovora koji su doveli do sporazuma Saudijske Arabije i Irana o ponovnom otvaranju diplomatskih odnosa, prenosi AP.

Si nije izneo detalje o planovima vladajuće Komunističke partije u govoru pred kineskim ceremonijalnim zakonodavstvom. Ali Peking je bio sve odlučniji otkako je preuzeo vlast 2012. godine i pozvao na promene u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim entitetima za koje kaže da ne odražavaju želje zemalja u razvoju.

Kina bi trebalo da „aktivno učestvuje u reformi i izgradnji globalnog sistema upravljanja“ i da promoviše „globalne bezbednosne inicijative“, rekao je Si, najmoćniji lider zemlje u poslednjih nekoliko decenija.

To će dodati „pozitivnu energiju svetskom miru i razvoju“, rekao je Si.

Si je u petak imenovan za još jedan mandat u svečanom predsedništvu nakon što je u oktobru prekinuo tradiciju i dodelio sebi treći-petogodišnji mandat na mestu generalnog sekretara vladajuće partije, čime je postao na putu da postane doživotni lider.

Nacionalni narodni kongres u nedelju je učvrstio Sijevu dominaciju podržavši imenovanje njegovih lojalista za premijera i druge vladine lidere u promeni jednom u deceniji. Si je izbacio potencijalne rivale i napunio vrh vladajuće stranke svojim pristalicama.

Novi premijer Li Kiang pokušao je u ponedeljak da uveri preduzetnike, ali nije izneo detalje o mogućim planovima za poboljšanje uslova nakon što je Sijeva vlada provela prošlu deceniju u izgradnji državnih kompanija koje kontrolišu bankarstvo, energetiku, čelik, telekomunikacije i druge industrije.

Lijevi komentari su ponovili obećanja drugih kineskih lidera u proteklih šest meseci da će podržati preduzetnike koji stvaraju poslove i bogatstvo. Oni su obećali da će pojednostaviti propise i poreze, ali nisu dali nikakve naznake da planiraju da obuzdaju državne kompanije za koje se preduzetnici žale da im oduzimaju profit.

Vladajuća partija će „jednako tretirati preduzeća svih vrsta vlasništva“ i „podržati razvoj i rast privatnih preduzeća“, rekao je Li.

„Naši vodeći kadrovi na svim nivoima moraju iskreno da brinu o privatnim preduzećima i da služe njima“, rekao je on.

Kineski zvaničnici su ranije nagovestili da se okončavaju mere protiv monopola i bezbednosti podataka koje su srušile desetine milijardi dolara sa tržišne vrednosti giganta e-trgovine Alibaba grupe i drugih tehnoloških kompanija. Ali preduzetnici su ponovo bili uznemireni u februaru kada je nestao zvezdani bankar koji je igrao vodeću ulogu u tehnološkim poslovima. Kompanija Bao Fan saopštila je da „sarađuje u istrazi“, ali nije dala detalje.

Li je rekao da će Peking biti prioritet otvaranja novih radnih mesta dok pokušava da oživi ekonomski rast koji je prošle godine pao na 3 odsto, što je drugi najniži nivo u decenijama. Ovogodišnji zvanični cilj rasta je „oko 5%“.

Premijer je izrazio uverenje da će Kina moći da se izbori sa smanjenjem radne snage. Broj potencijalnih radnika starosti od 15 do 59 godina pao je za više od 5% u odnosu na vrhunac iz 2011. godine, što je neobično nagli pad za zemlju sa srednjim prihodima.

Li je rekao da, iako Kina gubi „demografsku dividendu“ mladih radnika, bolje obrazovanje znači da dobija „dividendu na talente“. On je rekao da oko 15 miliona ljudi i dalje ulazi u radnu snagu svake godine.

„Obilni ljudski resursi su i dalje izuzetna prednost Kine“, rekao je on.

U inostranstvu, Peking je takođe izgradio rastuću kinesku snagu kao drugu po veličini ekonomiju za promovisanje trgovinskih i građevinskih inicijativa za koje Vašington, Tokio, Moskva i Nju Delhi brinu da će proširiti svoj strateški uticaj na svom prostranstvu.

To uključuje Inicijativu „Pojas i put“ vrednu više milijardi dolara za izgradnju luka, železnice i druge infrastrukture povezane sa trgovinom u nizu zemalja od južnog Pacifika preko Azije do Afrike i Evrope. Kina takođe promoviše trgovinske i bezbednosne inicijative.

„Globalna bezbednosna inicijativa“ objavljena u februaru kaže da je Kina „spremna da vodi bilateralnu i multilateralnu bezbednosnu saradnju sa svim zemljama“. Ponudio je pomoć afričkim zemljama da reše sporove i da uspostave „novi bezbednosni okvir na Bliskom istoku“.

Takođe prošlog meseca, Peking je pozvao na prekid vatre u ratu Rusije protiv Ukrajine. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je umešanost Kine, ali je rekao da će za uspeh pored reči potrebna i akcija. Peking je odbio da kritikuje napad predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu i optužio je zapadne vlade da su izazvale invaziju.

Sijeva vlada je uznemirila Sjedinjene Države i Australiju početkom 2022. godine kada je potpisala sporazum sa Solomonovim Ostrvima koji bi omogućio da brodovi kineske mornarice i bezbednosne snage budu stacionirane u zemlji južnog Pacifika.

Ministar spoljnih poslova Ćin Gang upozorio je prošle nedelje Vašington na mogući „sukob i konfrontaciju“ ako Sjedinjene Države ne promene kurs u odnosima koji su zategnuti sukobima oko Tajvana, ljudskih prava, Hong Konga, bezbednosti i tehnologije.

Si je u ponedeljak pozvao na brži razvoj tehnologije i više samopouzdanja u govoru prepunom nacionalističkih termina. On je osam puta pomenuo „nacionalno podmlađivanje“, ili vraćanje Kine na njeno pravo mesto kao ekonomskog, kulturnog i političkog lidera.

On je rekao da je pre nego što je vladajuća partija preuzela vlast 1949. godine, Kina bila „svedena na polukolonijalnu, polufeudalnu zemlju, podložna maltretiranju stranih zemalja“.

„Konačno smo oprali nacionalno poniženje, a Kinezi su sami gospodari svoje sudbine“, rekao je Si. „Kineska nacija je ustala, postala bogata i postaje jača.

Si je takođe pozvao zemlju da „nepokolebljivo postigne“ cilj „nacionalnog ujedinjenja“, pozivajući se na tvrdnju Pekinga da je Tajvan, samoupravna ostrvska demokratija, deo njene teritorije i da je u obavezi da se ujedini sa Kinom, silom ako neophodno.

Predsednik Mikronezije, grupe ostrva istočno od Filipina, u pismu od 9. marta koje je dobio Asošiejted pres, optužio je Kinu za „političko ratovanje“. David Panuelo je rekao da je Peking koristio špijuniranje i mito u nastojanju da osigura da će Mikronezija stati na stranu Kine ili ostati neutralna u mogućem sukobu sa Tajvanom.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je te optužbe.