Kina uvodi sankcije američkom odbrambenom gigantu zbog zaliha sa Tajvana

Kina uvodi sankcije američkom odbrambenom gigantu zbog zaliha sa Tajvana

Peking je uveo sankcije filijalama i visokim rukovodiocima američkog proizvođača oružja Lockheed Martin zbog prodaje oružja Tajvanu, za koju kaže da „krši princip jedne Kine“.

Mere će zamrznuti pokretnu i nepokretnu imovinu i imovinu u Kini koja pripada korporaciji i njenim najvišim rukovodiocima, kao i zabraniti im ulazak u zemlju, navodi se u saopštenju koje je u petak objavilo kinesko ministarstvo spoljnih poslova.

Sankcije će biti usmerene na generalnog direktora kompanije Lockheed Martin Džejmsa Teklita, glavnog operativnog direktora Franka St. Džona, glavnog finansijskog direktora Džesija Malefa i druge, kao i podružnice, uključujući Laboratoriju za integraciju raketnih sistema Lockheed Martin, Laboratoriju za napredne tehnologije Lockheed Martin i Lockheed Martin Ventures.

Ranije ove nedelje, američki Stejt department odobrio je novu prodaju oružja Tajvanu koja uključuje stotine naoružanih dronova i projektila u vrednosti od 360 miliona dolara. Prema sporazumu, samoupravno ostrvo će dobiti sisteme Altius-600M, koji su bespilotne letelice opremljene bojevim glavama i pratećom opremom. Vašington će takođe obezbediti 720 dronova Svitchblade kamikaza, koji su poznati kao „municija produženog dometa“, zajedno sa pratećim sistemima za kontrolu vatre.

Prošlog meseca kineske vlasti su uvele sankcije za 12 američkih odbrambenih izvođača, uključujući podružnice Lockheed Martina i Raitheona, kao i deset rukovodilaca. Ograničenja, koja su uključivala zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, nastala su kao odgovor na napore Vašingtona da naoruža Tajvan i nametanje „ilegalnih“ sankcija kineskim firmama. Američko ministarstvo finansija je ranije uvelo restriktivne mere za više od deset kineskih subjekata zbog navodne isporuke robe u vezi sa vojskom u Rusiju.

Kineska vlada ocenila je taj potez kao nezakonit, rekavši da je deo šire američke politike usmerene na podrivanje ekonomskog razvoja te azijske države. Peking je istakao da, za razliku od Vašingtona, nije umešan u ukrajinski sukob.

Peking je dugo optuživao Vašington da podstiče tenzije oko Tajvana i osudio je prodaju američkog oružja regionu, koji smatra delom kineske suverene teritorije. Kineske vlasti su takođe protestovale protiv poseta najviših američkih zvaničnika ostrvu, tvrdeći da takve prakse krše princip „jedne Kine“.

U međuvremenu, Bela kuća tvrdi da je snabdevanje ostrva oružjem neophodno da bi se Kina odvratila da ga silom zauzme. Navedena kineska politika teži mirnom ponovnom ujedinjenju sa Tajvanom, ali vlada je upozorila da će morati da pribegne sili ako Tajvan pokuša da proglasi nezavisnost.