Kina odbila zahtev SAD za razgovor između šefova odbrane nakon obaranja balona

Kina odbila zahtev SAD za razgovor između šefova odbrane nakon obaranja balona

Kina je odbila zahtev za telefonski razgovor između američkog ministra odbrane Lojda Ostina i kineskog ministra odbrane Vei Fenghea nakon što je Vašington oborio kineski špijunski balon, rekao je u utorak portparol Pentagona, preneo je Rojters.

Borbeni avion američkog ratnog vazduhoplovstva oborio je balon kod obale Južne Karoline u subotu, nedelju dana nakon što je prvi put ušao u vazdušni prostor SAD i pokrenuo dramatičnu – i javnu – špijunsku sagu koja je pogoršala kinesko-američke odnose.

Pentagon je podneo zahtev za bezbedan poziv u subotu nakon što se balon srušio, rekao je brigadni general Pat Rajder u saopštenju.

„Nažalost, NRK (Kina) je odbila naš zahtev. Naša posvećenost otvorenim linijama komunikacije će se nastaviti“, rekao je Rajder.

Balon je izazvao političku pometnju u Vašingtonu i podstakao visokog američkog diplomatu, Antonija Blinkena, da otkaže dojavu Pekingu od nedelje do ponedeljka za koju su se obe zemlje nadale da će stabilizovati njihove nestabilne odnose.

Kina je saopštila da je to bio meteorološki balon koji je odleteo sa kursa u vazdušni prostor SAD i optužila Sjedinjene Države da preteruju.

Bela kuća je umanjila svaki drastičan efekat koji bi incident imao na američko-kineske odnose. Sam Bajden je u ponedeljak rekao da to pitanje nije oslabilo odnose.

Kada se Ostin susreo sa Vejem u novembru u Kambodži, on je naglasio potrebu da se poboljša komunikacija u kriznim situacijama.

Nijedan američki sekretar odbrane od Džima Matisa 2018. nije posetio Kinu.

Uprkos tenzijama između Sjedinjenih Država i Kine, američki vojni zvaničnici dugo su nastojali da održe otvorene linije komunikacije sa svojim kineskim kolegama kako bi ublažili rizik od potencijalnih izbijanja ili rešili bilo kakve nesreće.

Ali Kina je odbila Austinove zahteve za razgovor u prošlosti, pre nego što su se na kraju sreli prvi put u junu 2022.

Odnosi između Kine i Sjedinjenih Država su bili napeti, uz trvenja između dve najveće svetske ekonomije oko svega, od Tajvana i kineskog stanja ljudskih prava do njenih vojnih aktivnosti u Južnom kineskom moru.