Obnovljeni pritisak iranskih vlasti na žene zbog hidžaba izaziva kontroverze i otpor

Obnovljeni pritisak iranskih vlasti na žene zbog hidžaba izaziva kontroverze i otpor

U glavnom gradu Irana, Teheranu, policijski kombiji svakodnevno patroliraju glavnim trgovima i raskrsnicama, tražeći žene koje ne nose hidžab ili ga nose nepropisno. Ovaj obnovljeni obračun dolazi dve godine nakon smrti Mahse Amini, čije privođenje zbog nepravilnog nošenja šala izazvalo masovne proteste. Komisija Ujedinjenih nacija utvrdila je da je Amini, 22-godišnjakinja, umrla od posledica „fizičkog nasilja“ koje je nad njom izvršila država.

Smrt Aminijeve izazvala je višemesečne nemire koji su se završili krvavim obračunom, nakon čega je moralna policija nestala sa ulica. Međutim, nedavni video snimci pokazuju da policija ponovo fizički tera žene u kombije dok zakonodavci nastavljaju da se zalažu za strože kazne. Vlasti su zaplenile hiljade automobila nad ženama koje imaju otkrivenu kosu, a ciljale su i firme koje im služe.

Obnovljeni pritisak na hidžab, nazvan plan Noor — ili „Svetlo“, počeo je pre nego što je predsednik Ebrahim Raisi stradao u padu helikoptera. Budući predsednik će imati značajan uticaj na intenzitet sprovođenja ovog zakona i reakcije Irana na moguće dalje nemire.

„Intervencija… u okviru plana Noor odvešće nas u mrak“, rekao je reformistički predsednički kandidat Masud Pezeškijan grupi pristalica.

Sprovođenje zakona pojačano je u aprilu, sa video snimcima koji prikazuju nasilne susrete žena sa ženskim izvršiteljima obučenim u crni čador i uniformisanim policajcima. Iako policija nije objavila brojeve hapšenja, o ovim incidentima se široko raspravlja u Iranu. Ipak, mnoge žene nastavljaju da opušteno nose hidžab ili ga ostavljaju oko ramena dok šetaju Teheranom.

Na ulicama severnog Teherana, policajci često moljakaju žene da se pokriju, ali mnoge žene ne pokazuju želju za povlačenjem. Fatemeh, 34-godišnja nastavnica matematike, rekla je: „Znamo da policija nije željna da se bori sa ženama, ali je pod pritiskom. Pre ili kasnije, vlasti će shvatiti da bi bilo bolje da se povuku.“

Iran i susedni Avganistan koji kontrolišu talibani jedine su zemlje gde je hidžab i dalje obavezan. Dok žene u Iranu pohađaju školu, rade i mogu da upravljaju svojim životom, tvrdolinijaši insistiraju na sprovođenju hidžaba. Posle Islamske revolucije 1979. godine, hidžab je postao obavezan zakonom, koji se sprovodi kaznama uključujući novčane kazne i zatvorske kazne.

Smrt Mahse Amini 2022. izazvala je proteste i bezbednosni udar u kojem je ubijeno više od 500 ljudi, a privedeno više od 22.000. Insistiranje vlade na sprovođenju hidžaba odražava njen konspirativni pogled na svet. Šef iranske nacionalne policije, general Ahmad Reza Radan, izjavio je da neprijatelji zemlje planiraju da transformišu kulturu nacije ohrabrujući žene da izbegavaju veo.

Amnesty International izjavio je da su „desetinama hiljada žena proizvoljno konfiskovali automobile kao kaznu za prkošenje iranskim zakonima o hidžabu“. Vlasti su najavile da će pustiti oko 8.000 vozila zarobljenih nad ženama koje ne nose hidžab za praznik Eid al-Ghadir.

Zatvorena dobitnica Nobelove nagrade za mir, Narges Mohamadi, pozvala je na bojkot predsedničkih izbora, nazivajući trenutni režim „režimom koji veruje u represiju, teror i nasilje“.

Na molitvi petkom u Teheranu, žene su nosile čador, dok je jedna žena, Masoumeh Ahmadi, izjavila: „Svaka žena treba da se pokrije velom, to je Allahova naredba.“ Njena prijateljica Zahra Kašani dodala je: „Da, to je Božija naredba, ali to nije obavezno za sve žene.“

Kako se izbori približavaju, rasprava o hidžabu ostaje centralna tema u iranskoj politici.