Još jedan talas protesta zahvatio Nemačku

Još jedan talas protesta zahvatio Nemačku

Mašinovođe u Nemačkoj stupile su u štrajk velikih razmera, a očekuje se da će veliki poremećaji u saobraćaju širom zemlje trajati nekoliko dana. Situaciju komplikuje slična kampanja koju su u decembru pokrenuli nemački farmeri, koji blokiraju puteve u znak protesta protiv vladine poljoprivredne politike.

Železnički operater Deutsche Bahn (DB) upozorio je u ponedeljak na „ogromna ograničenja“ na svojim međugradskim, regionalnim i prigradskim linijama od srede do petka zbog štrajka Geverkschaft Deutscher Lokomotivfuhrer (GDL), sindikata železnica u zemlji. Putnicima je savjetovano da se „uzdrže od nepotrebnih putovanja“, uz napomenu da će tokom ovog perioda biti dostupna samo „veoma ograničena osnovna željeznička usluga“.

U utorak uveče, vozači teretnog saobraćaja prvi su započeli protestnu akciju, a njihovi kolege iz putničkog sektora pridružili su im se u sredu u 2 sata ujutru. Kao rezultat toga, oko 80% uobičajenih međugradskih usluga je otkazano.

Fotografije iz nekoliko nemačkih gradova, uključujući Berlin i Hamburg, pokazuju prazne platforme koje bi obično bile prepune putnika.

GDL je rekao da su štrajkovi zavisili od neuspeha DB-a da odgovori na svoje „osnovne legitimne zahteve“. Sindikat je pozvao na smanjenje radnog vremena sa 38 na 35, kao i na povećanje plata od 555 evra (607 dolara) mesečno, uz jednokratnu isplatu od 3.000 evra za kompenzaciju inflacije.

DB je odbacio potražnju za radnim vremenom, rekavši da će morati da zaposli 10.000 novih radnika na izuzetno skučenom tržištu rada kako bi popunio prazninu. Međutim, ponudila je pregovore o proširenju postojećih modela radnog vremena. Takođe je predloženo povećanje plata za 11% i jednokratni bonus za inflaciju od 2.850 evra.

Štrajk na železnici dolazi kada su farmeri širom Nemačke u ponedeljak započeli jednonedeljni protest širom zemlje, blokirajući puteve i autoputeve traktorima. Uzbuna potiče od vladinih planova da smanji ili ukine poreske olakšice za poljoprivredni sektor, kao i da smanji subvencije za dizel.

Komentarišući proteste, bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev je primetio da, iako je Berlin bio spreman da smanji poljoprivredne troškove, pojačava vojnu podršku Ukrajini. U novembru je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio da će njegova zemlja udvostručiti pomoć Ukrajini na 8 milijardi evra (8,76 milijardi dolara) 2024. godine.

Bivši predsednik je takođe primetio da bi, ako se protesti nastave, oni mogli da dovedu do novog Majdana u ukrajinskom stilu – puča koji je podržao Zapad i koji se dogodio u Kijevu 2014. – i svrgavanja nemačkog kancelara Olafa Šolca. Rejting odobrenja ovog poslednjeg je nedavno pao na istorijski najniži nivo, a istraživanje instituta za ispitivanje javnog mnjenja INSA ukazuje da 64% ispitanika želi da on izađe.