Jermenija i Azerbejdžan se međusobno optužuju za granatiranje

Jermenija i Azerbejdžan se međusobno optužuju za granatiranje

Jermenske i azerbejdžanske snage granatirale su međusobne položaje u nestabilnoj graničnoj oblasti u četvrtak rano, pri čemu su obe strane prijavile povrede među svojim trupama.

Jermenija je tvrdila da je azerbejdžanska vojska pokrenula artiljerijski i minobacački napad na svoje vojnike u blizini sela Sotk oko 6:00 po lokalnom vremenu (2:00 GMT).

Granatiranje je nastavljeno nekoliko sati i ranjeno je najmanje tri jermenska vojnika, saopštilo je Ministarstvo odbrane zemlje. Takođe je optužio Azerbejdžan da je gađao vozilo hitne pomoći dok je evakuisalo jednog od povređenih vojnika.

Jedinice Oružanih snaga Jermenije preduzimaju odgovarajuće preventivne i odbrambene mere kao odgovor na akcije susedne zemlje, saopštilo je ministarstvo. Situacija u drugim oblastima duž granice između dve bivše sovjetske republike ostaje „stabilna“, dodaje se.

U međuvremenu, Baku je insistirao da odgovara na napad jermenskih snaga u sredu uveče, u kojem je azerbejdžanski vojnik zadobio ozbiljnu povredu glave kao rezultat „intenzivnog granatiranja“. Jerevan je odbacio ovu tvrdnju.

Minobacačka i artiljerijska vatra nastavljena je u četvrtak ujutro sa druge strane granice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Azerbejdžana i dodalo da preduzima „neophodne protivmere“.

Jermenija je izvršila „namernu provokaciju“ i „još jednom prekršila primirje“, insistiralo je ministarstvo.

Uprkos žaru, jermenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da i dalje namerava da otputuje u Brisel u nedelju na razgovore sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim. Međutim, on je jasno stavio do znanja da je mogućnost potpisivanja mirovnog sporazuma tokom sastanka „veoma mala“ jer je na nacrtu sporazuma još potrebno raditi.

Jermenija i Azerbejdžan su uključeni u decenijama star spor oko Nagorno-Karabaha, dela Azerbejdžana sa pretežno etničkim jermenskim stanovništvom, koji je proglasio nezavisnost od Bakua početkom 1990-ih. Dva suseda su 2020. vodila 44-dnevni rat za kontrolu nad tim područjem, koji je zaključen primirjem koje je posredovala i nadgledala Rusija.

Međutim, tenzije su i dalje visoke između Jerevana i Bakua, što je rezultiralo sporadičnim graničnim incidentima. Najintenzivnija eksplozija dogodila se prošlog septembra, kada su sukobi doveli do desetina žrtava na obe strane.