Političko nasilje ugrožava zdravlje američke demokratije

Političko nasilje ugrožava zdravlje američke demokratije

Političko nasilje narušava opšte zdravlje demokratije u Sjedinjenim Državama, prema više od 100 globalnih naučnika anketiranih za novi izveštaj.

Izveštaj, koji je objavio Institut SNF Agora Univerziteta Džons Hopkins i Protect Democraci, identifikuje kako i u kojoj meri stručnjaci veruju da nasilje ometa američku demokratiju. Ispitanici su bili najviše zabrinuti zbog izbora, a više od polovine sugerisalo je da izborni procesi u SAD imaju veliki potencijal da se u budućnosti slome.

„Političko nasilje se dešava i dolazi u talasima“, rekla je koautorka Lilijana Mejson, vanredni profesor političkih nauka na Džons Hopkinsu. „Nadajmo se da će ovaj izveštaj i buduće prikupljanje podataka to staviti u kontekst. Gde stručnjaci misle da se trenutno nalazimo? Gde je trenutno pretnja američkoj demokratiji? Bez poznavanja celokupnog pejzaža, teško je znati koje brige dati prioritet.“

Izveštaj je zasnovan na julskom istraživanju više od 100 stručnjaka za političko nasilje iz celog sveta.

Ispitanici su zamoljeni da ocene uticaj političkog nasilja na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja, pristup glasanju, izborne procese, jednakost pred zakonom, zaštitu ličnih sloboda, nezavisnost pravosuđa da deluje bez političkog mešanja i sposobnost zakonodavno telo da obezbedi nadzor nad izvršnom granom vlade SAD. Od njih je takođe zatraženo da ocene ukupnu pretnju demokratiji i da identifikuju aspekt političkog nasilja koji najviše ugrožava demokratsku stabilnost.

U većini kategorija, ispitanici su izjavili da je političko nasilje „umereno preteće“, što znači da veruju da nasilje ometa kako te oblasti funkcionišu, ali ne tako ozbiljno da su sistemi potpuno neefikasni. Najviše je ocenjena opasnost po izborne procese, a zatim ukupna pretnja demokratiji.

Zdrava demokratija je podržana pristupom glasanju, jednakošću pred zakonom, zaštitom ličnih sloboda i slobodom izražavanja. Kada je nasilje u obliku pretnji, zastrašivanja ili fizičke povrede usmereno na ova prava i slobode, to može ugroziti sposobnost demokratije da pravilno funkcioniše. Eskalirajuće pretnje protiv birača, na primer, potkopavaju izbore. Kada članovi jedne stranke zastraše izborne zvaničnike da daju ostavku, njihove akcije povećavaju potencijal za stvaranje neravnoteže moći.

„Kada stranke zauzmu stranu po ovom konkretnom pitanju, ako se zapravo bore jedna protiv druge na organizovan način, svaki izbori postaju prilika da upotrebite nasilje da biste postigli ono što treba da dobijete“, rekao je Mejson, koji proučava američku društvenu polarizaciju i pristrasnost. ekstremizam.

Donošenje zakona za zaštitu izbornih radnika moglo bi pomoći u održavanju demokratskog integriteta izbora. Izveštaj takođe preporučuje da organi za sprovođenje zakona bliže koordiniraju sa administratorima izbora kako bi razumeli i zaštitili od pretnji.

„Podaci naglašavaju potrebu da zaštitimo naš izborni proces u celini, od planiranja preko administracije do prenosa vlasti. Federalni i državni organi, lokalni organi za sprovođenje zakona širom zemlje i civilno društvo moraće da prošire i usklade svoj rad na zaštiti slobodni i pošteni izbori“, rekla je koautorka Dženifer Drezden, zagovornica politike zaštite demokratije koja je prethodno proučavala demokratiju i oružani sukob.

Tim će ispitivati stručnjake kvartalno. Tekuća otkrića biće dostupna na timskom praćenju uticaja na nasilje i demokratiju.

„Stručnjaci nam govore da imamo nasilje koje utiče na našu politiku i da su aspekti demokratije ugroženi“, rekao je Mejson. „Ovim projektom pokušavamo da dobijemo bolju sliku o tome koji delovi našeg složenog političkog sistema snose najveći teret njegovih efekata.