Izraelska ofanziva na Liban rizikuje iranski vojni odgovor, kaže najviši američki vojni lider

Izraelska ofanziva na Liban rizikuje iranski vojni odgovor, kaže najviši američki vojni lider

Najviši američki vojni oficir izjavio je u nedelju da će izraelska vojna ofanziva na Liban rizikovati iranski odgovor u odbrani Hezbolaha, izazivajući širi rat koji bi mogao da dovede američke snage u regionu u opasnost.

General Vazduhoplovnih snaga CK Brovn, predsedavajući Zajedničkog načelnika štabova, rekao je da bi Iran „bio skloniji podršci Hezbolahu“. Dodao je da Teheran podržava Hamas, ali da će dati veću podršku Hezbolahu, „posebno ako smatraju da je Hezbolah značajno ugrožen“.

Braun je razgovarao sa novinarima dok je putovao u Bocvanu na sastanak afričkih ministara odbrane.

Izraelski zvaničnici zapretili su vojnom ofanzivom u Libanu ako ne dođe do dogovorenog kraja da se Hezbolah odgurne od granice. Pre samo nekoliko dana, izraelska vojska je saopštila da je „odobrila i potvrdila“ planove za ofanzivu u Libanu, čak i dok SAD rade na sprečavanju da višemesečni prekogranični napadi prerastu u potpuni rat.

Američki zvaničnici su pokušali da posreduju u diplomatskom rešenju sukoba. Očekuje se da će se ovo pitanje pojaviti ove nedelje pošto izraelski ministar odbrane Joav Galan poseti Vašington na sastancima sa američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom i drugim visokim američkim zvaničnicima.

Viši savetnik američkog predsednika Džoa Bajdena Amos Hohštajn sastao se prošle nedelje sa zvaničnicima u Libanu i Izraelu u pokušaju da deeskaliraju tenzije. Hohštajn je u utorak novinarima u Bejrutu rekao da je to „veoma ozbiljna situacija“ i da je hitno diplomatsko rešenje za sprečavanje većeg rata.

Braun je takođe rekao da SAD verovatno neće moći da pomognu Izraelu da se odbrani od šireg rata Hezbolaha, kao i da su pomogle Izraelu da se izbori sa iranskom baražom raketa i dronova u aprilu. Teže je odbraniti se od raketa manjeg dometa koje Hezbolah rutinski ispaljuje preko granice u Izrael, rekao je on.

Zvaničnici Pentagona su rekli da je Ostin takođe izrazio zabrinutost zbog šireg sukoba kada je razgovarao sa Galantom u nedavnom telefonskom razgovoru.

„S obzirom na količinu raketne paljbe koju smo videli kako ide sa obe strane granice, svakako smo bili zabrinuti zbog te situacije, i javno i privatno pozivamo sve strane da vrate mir duž te granice, i ponovo da tražiti diplomatsko rešenje“, rekao je prošle nedelje general-major Pat Rajder, sekretar za štampu Pentagona.

Rat između dva teško naoružana neprijatelja mogao bi biti razoran za obe zemlje i izazvati masovne civilne žrtve. Veruje se da je Hezbolahov raketni arsenal daleko veći od Hamasovog.

Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmenili su vatru preko granice Libana sa severnim Izraelom otkako su borci iz Pojasa Gaze koji kontroliše Hamas izveli krvavi napad na južni Izrael početkom oktobra koji je pokrenuo rat između Izraela i Hamasa u Gazi.

Situacija je eskalirala ovog meseca nakon što je izraelski vazdušni napad ubio visokog vojnog komandanta Hezbolaha u južnom Libanu. Hezbolah je uzvratio ispaljivanjem stotina raketa i eksplozivnih dronova na severni Izrael, a Izrael je odgovorio teškim napadom na tu militantnu grupu.

U izraelskim udarima u Libanu je poginulo više od 400 ljudi, uključujući 70 civila. Na strani Izraela ubijeno je 16 vojnika i 10 civila.

Eskalacija sukoba bi takođe mogla da izazove šire učešće drugih militantnih grupa u regionu koje podržava Iran, što bi dovelo do sveopšteg rata.

Lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je u govoru prošle srede da su lideri militanata iz Irana, Iraka, Sirije, Jemena i drugih zemalja ranije ponudili da pošalju desetine hiljada boraca u pomoć Hezbolahu, ali je rekao da grupa već ima više od 100.000 boraca.