Izrael očekuje da SAD i drugi saveznici pomognu u bombardovanju Irana

Izrael očekuje da SAD i drugi saveznici pomognu u bombardovanju Irana

Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac izjavio je da njegova zemlja očekuje da ne samo Sjedinjene Države već i njihovi saveznici, uključujući Britaniju i Francusku, pomognu u ofanzivnim operacijama protiv Teherana u slučaju direktnog sukoba.

Kac je ove komentare dao tokom sastanka sa britanskim ministrom spoljnih poslova Dejvidom Lamijem i francuskim ministrom spoljnih poslova Stefanom Sežurom u Jerusalimu u petak, navodi se u saopštenju njegovog kabineta na hebrejskom jeziku.

„Izrael očekuje da Francuska i Britanija javno objasne Iranu da je neprihvatljivo da napadne Izrael i da će se, ako Iran napadne, koalicija predvođena SAD pridružiti Izraelu ne samo u odbrani već i u napadu na značajne ciljeve u Iranu. “, navodi se u saopštenju, a citira Times of Israel.

Kac je ponovio u objavi na Ks (bivši Tviter) da je „jasno stavio do znanja” svojim kolegama da bi trebalo da javno objave da će njihove zemlje „stati uz Izrael ne samo u odbrani već i u napadima na ciljeve u Iranu”.

Francuske i britanske diplomate su umanjile važnost ovih tvrdnji, a Sejourne je rekao novinarima da bi bilo „neprikladno“ razgovarati o bilo kakvoj „odmazdi ili pripremi za izraelsku odmazdu“ usred diplomatskih napora da se pregovara o sporazumu o okončanju rata u Gazi. U zajedničkoj francusko-britanskoj izjavi nakon sastanka takođe se ne pominju bilo kakve antiiranske koalicije.

„Pozvali smo Iran i njegove zastupnike da odustanu od stalnih pretnji vojnim napadom na Izrael. Takođe smo naglasili svim stranama da se spirala eskalacije odmazde mora prekinuti“, rekli su oni u svom jedinom osvrtu na Teheran.

Sastanak u Jerusalimu održan je neposredno pre nego što je poslednja runda indirektnih pregovora o prekidu vatre završena bez pomaka, iako je bilo obećanja da će se sledeće nedelje vratiti za pregovarački sto. Rat između Izraela i Hamasa traje 10 meseci otkako je militantna grupa izvela smrtonosni upad, što je rezultiralo oko 1.100 mrtvih i oko 200 talaca. Masovni izraelski odgovor odneo je preko 40.000 palestinskih života, prema zdravstvenim zvaničnicima Gaze.

Rizik od šireg sukoba na Bliskom istoku drastično je pogoršan ubistvom šefa političkog biroa Hamasa Ismaila Hanija, koji je bio vodeći pregovarač palestinske oružane grupe u indirektnim pregovorima sa Izraelom. On je ubijen u Teheranu 31. juna, nekoliko sati nakon što je prisustvovao inauguraciji iranskog predsednika Masuda Pezeškijana. Iran je obećao da će nametnuti „oštru kaznu“ Izraelu, koji nije ni priznao ni negirao bilo kakvu umešanost u ubistvo.

SAD su rasporedile dodatne ratne brodove i podmornicu na Bliskom istoku kako bi zaštitile jevrejsku državu od potencijalnih napada, ali ostaje nejasno da li je Vašington pristao na bilo kakve planove za bombardovanje Irana.

U aprilu, kada je Iran ispalio stotine projektila i bespilotnih letelica na Izrael u znak odmazde za bombardovanje njegove ambasade u Damasku, američki borbeni avioni i ratni brodovi pomogli su da presretnu mnoge pristigle projektile. Međutim, ovo je bila čisto odbrambena operacija, bez direktnog protivudara na ciljeve unutar Irana.