Izrael izvodi retke udare na Liban, pogađa i pojas Gaze

Izrael izvodi retke udare na Liban, pogađa i pojas Gaze

Izrael je u petak rano ujutru pogodio mete u južnom Libanu i nastavio vazdušne napade u pojasu Gaze, saopštila je izraelska vojska, označavajući dalju eskalaciju u regionu nakon nasilja ove nedelje na najosetljivijem svetom mestu Jerusalima, preneo je AP.

Vojska je saopštila da je gađala objekte palestinske militantne grupe Hamas u južnom Libanu. Libanska TV stanica Al Maiadeen izvestila je o eksplozijama u južnom lučkom gradu Tiru.

Udari na jugu Libana usledili su nakon što su militanti iz Libana u četvrtak ispalili skoro tri desetine raketa na Izrael.

U međuvremenu, militanti u Gazi nastavili su raketnu vatru na južni Izrael u petak ujutru nakon izraelskih napada tamo.

Borbe se dešavaju u delikatnom periodu – kada Jevreji slave praznik Pashe, a muslimani obeležavaju sveti mesec Ramazana. Slične tenzije su se prelile u 11-dnevni rat između Izraela i vladara Hamasa u Gazi 2021.

Aktuelni krug nasilja počeo je u sredu nakon što je izraelska policija dva puta izvršila raciju u džamiji Al-Aksa u starom gradu u Jerusalimu. To je u četvrtak dovelo do raketiranja iz Gaze i, u značajnoj eskalaciji, neobičnog baraža od skoro tri desetine raketa iz Libana na severni Izrael.

Dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu sazvao svoj kabinet za bezbednost na tročasovni sastanak kasno u četvrtak, a njegova kancelarija je objavila kratku izjavu u kojoj se navodi da je doneta serija odluka.

„Odgovor Izraela, večeras i kasnije, izvući će veliku cenu od naših neprijatelja“, rekao je Netanjahu u saopštenju. Nije elaborirano.

Gotovo odmah, palestinski militanti u Gazi počeli su da ispaljuju rakete na južni Izrael, aktivirajući sirene za vazdušni napad širom regiona. U Gazi su se mogle čuti glasne eksplozije od izraelskih udara, dok su odlazeće rakete zviždale u nebo prema Izraelu.

Vazdušni napadi usledili su nakon što su militanti u Libanu ispalili oko 34 rakete na Izrael, primoravajući ljude preko severne granice Izraela u skloništa za bombe i ranivši najmanje dve osobe.

Izraelska vojska je saopštila da su raketnu vatru na njenom severnom i južnom frontu izveli palestinski militanti u vezi sa ovonedeljnim nasiljem u džamiji Al-Aksa, gde je izraelska policija upala u zgradu sa suzavcem i šok bombama kako bi se suprotstavila Palestincima zabarikadiranim unutra. dva uzastopna dana. Scene nasilja iz džamije podigle su tenzije širom regiona.

Vojska je saopštila da je presretnuto oko 25 raketa. Ali dve osobe su ranjene, a imovina je oštećena u nekoliko zajednica na severu Izraela.

Redak napad iz Libana izazvao je strah od šireg požara jer ogorčeni neprijatelj Izraela, militantna grupa Hezbolah koju podržava Iran, ima vlast nad većim delom južnog Libana.

Na brifingu sa novinarima, potpukovnik Ričard Heht, portparol izraelske vojske, rekao je da je vojska povukla jasnu vezu između libanske raketne vatre i nedavnih nemira u Jerusalimu.

„To je događaj orijentisan na Palestince“, rekao je on, dodajući da bi mogle biti uključene ili Hamas ili Islamski džihad militantne grupe, koje se nalaze u Gazi, ali takođe deluju u Libanu. Ali on je rekao da vojska veruje da su Hezbolah i libanska vlada bili svesni onoga što se dogodilo i da takođe snose odgovornost.

Džamija — treće najsvetije mesto u islamu — nalazi se na vrhu brda kojeg Jevreji poštuju kao Hramska planina, najsvetije mesto u judaizmu. Konkurentne tvrdnje o sajtu su se tokom godina više puta prelivale u nasilje.

Nijedna frakcija u Libanu nije preuzela odgovornost za salve raketa. Libanski bezbednosni zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije imao ovlašćenje da razgovara sa medijima, rekao je da bezbednosne snage zemlje veruju da je rakete lansirala palestinska militantna grupa sa sedištem u Libanu, a ne Hezbolah.

Privremeni premijer Libana Nadžib Mikati osudio je ispaljivanje raketa iz Libana, dodajući da libanske trupe i mirovne snage UN istražuju i pokušavaju da pronađu počinioce. Mikati je rekao da njegova vlada „kategorički odbacuje bilo kakvu vojnu eskalaciju“ i korišćenje libanskih teritorija za izvođenje akata koji ugrožavaju stabilnost.

Hezbolah, koji je osudio racije izraelske policije u Jerusalimu, nije odgovorio na zahtev za komentar o raketiranju. I Izrael i Hezbolah izbegli su sveopšti sukob otkako je 34-dnevni rat 2006. godine završen nerešenim rezultatom.

Netanjahu bi mogao biti sputan sopstvenim domaćim problemima. U poslednja tri meseca, stotine hiljada Izraelaca demonstriralo je protiv njegovih planova da revidira pravosudni sistem u zemlji, tvrdeći da će to odvesti zemlju ka autoritarizmu.

Ključne vojne jedinice, uključujući pilote borbenih aviona, zapretile su da će prestati da se javljaju na dužnost ako remont prođe, izvlačeći upozorenje od ministra odbrane Joava Galanta da bi nacionalna bezbednost Izraela mogla da bude ugrožena planom za podele. Netanjahu je rekao da je otpustio Galanta, ali je potom odustao jer je remont stavio na čekanje na nekoliko nedelja. Kritičari bi ga takođe mogli optužiti da pokušava da iskoristi krizu da skrene pažnju sa svojih porodičnih nevolja.

Netanjahu je rekao da domaće podele nemaju uticaja na nacionalnu bezbednost i da će zemlja ostati ujedinjena pred spoljnim pretnjama.

Napetosti su tinjale duž libanske granice dok se čini da je Izrael pojačao svoj rat u senci protiv ciljeva povezanih sa Iranom u Siriji, još jednog bliskog saveznika Irana, glavnog izraelskog neprijatelja u regionu.

Navodni izraelski vazdušni napadi u Siriji poslednjih nedelja ubili su dva iranska vojna savetnika i privremeno stavili van funkcije dva najveća aerodroma u zemlji. Heht, vojni portparol, rekao je da se ne veruje da je raketna paljba u četvrtak povezana sa događajima u Siriji.

U Vašingtonu je glavni zamenik portparola Stejt departmenta Vedant Patel rekao: „Izrael ima legitimne bezbednosne brige i ima svako pravo da se brani.

Ali on je takođe pozvao na smirenost u Jerusalimu, rekavši da je „svaka jednostrana akcija koja za nas ugrožava status kvo neprihvatljiva“, rekao je on.

U Jerusalimu je situacija u Al-Aksi ostala napeta. Palestinci su se prethodne dve noći zabarikadirali u džamiji kamenjem i petardama.

Vernici traže pravo da se mole preko noći u džamiji — što vlasti obično dozvoljavaju samo tokom poslednjih 10 dana mesečnog praznika Ramazana. Oni su takođe ostali u džamiji u znak protesta zbog pretnji religioznih Jevreja da će izvršiti ritualno klanje životinja na svetom mestu za Pashu.

Izrael nije pokušao da spreči ljude da provedu noć u džamiji u petak rano – očigledno zato što je bio vikend, kada Jevreji ne posećuju kompleks. Ali tenzije bi se mogle ponovo zapaliti u nedelju kada se posete Jevrejima nastave.

Izrael zabranjuje ritualno klanje na tom mestu, ali pozivi jevrejskih ekstremista da ožive tu praksu, uključujući ponudu novčanih nagrada svakome ko čak i pokuša da unese životinju u imanje, pojačali su strah među muslimanima da Izrael planira da preuzme lokaciju

U ovonedeljnom nasilju, izraelska policija je ispalila šok granate i gumene metke kako bi isterala vernike koji su zaključali vrata zgrade. Palestinci su gađali oficire kamenjem i vatrometom. Posle nekoliko sati tuče koje su ostavile tragove štete, policija je uspela da sve izvuče iz imanja.

Policija je žestoko tukla Palestince i uhapsila preko 400 ljudi. Izraelske vlasti kontrolišu pristup tom području, ali kompleksom upravljaju islamski i jordanski zvaničnici.

Nasilje na tom mestu odjeknulo je širom regiona, uz osude muslimanskih lidera.