Više od 100 miliona ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama biće na putu intenzivne oluje koja počinje u petak, dok se ovaj višednevni sistem kreće prema istoku preko Velikih ravnica. Naučnici ističu da je snaga oluje i njen potencijal za dalekosežne posledice značajan, ali da vreme njenog nastanka nije neuobičajeno. Ekstremni vremenski uslovi mogu se javiti u proleće jer oluje hrane velike temperaturne razlike između toplote koja se pojavljuje i preostalih hladnoća zime.
Meteorolozi iz Nacionalne meteorološke službe prognoziraju jake vetrove koji će u petak duvati od kanadske granice do Rio Grandea, sa udarima do 80 mph (130 kph), što stvara značajan rizik od požara u Teksasu, Novom Meksiku i Oklahomi. U međuvremenu, očekuje se zimski udar na severu, u delovima Stenovitih planina i Severnih ravnica, sa mogućim snežnim olujama u Dakotama i Minesoti.
Centralni region od obale Meksičkog zaliva do Viskonsina je u opasnosti od jakih oluja koje bi mogle izazvati tornada i grad. U subotu se očekuje da će jake oluje krenuti prema Luizijani, Misisipiju, Alabami, Tenesiju, a zatim u Floridu. Potencijalne poplave predstavljaju zabrinutost od Centralne obale Meksičkog zaliva do gornjeg dela Ohajo doline.
Turbulentno vreme se očekuje na Istočnoj obali u nedelju, sa jakim vetrovima i rizikom od naglih poplava u lokalnim područjima. Prognozirane su jake kiše duž koridora Interstate 95, od juga do Džeksonvila u Floridi.
Reppert je napomenuo da su temperature u gornjoj atmosferi u većem delu centralnog i istočnog SAD-a blizu rekordnih nivoa za ovo doba godine, dok je hladna vazdušna masa iza oluje u zapadnim državama jedna od najhladnijih zabeleženih za ovaj region i ovo doba godine. Rekao je da bi ta kombinacija mogla biti uzrok očekivane snage ove oluje.
Rus Šumaher, klimatolog sa Državnog univerziteta Kolorado, rekao je da bi oluja mogla postati „bomba ciklon“ u petak popodne ili večernjim satima, što se dešava kada oluja intenzivno jača i pritisak u atmosferi opada za određenu količinu u periodu od 24 sata. To bi značilo jače vetrove i intenzivnije padavine.
Pored goriva iz velikih temperaturnih oscilacija, oluja će biti oblikovana i strujom vazduha. U prilično tipičnoj poziciji za ovo doba godine, struja se spušta prema jugu preko SAD-a i pomoći će podizanju vazduha i vlage u atmosferu koja će se ponovo spustiti kao kiša.
Oluja će takođe iskoristiti toplotu i vlagu iz Meksičkog zaliva, koji je takođe nazvan „Gulf of America“ od strane predsednika Donalda Trampa, a koji je 2 do 4 stepena Farenhajta (1.1 do 2.2 stepena Celzijusa) topliji od istorijskih proseka.
„Imate situaciju poput Zlatokosice,“ rekao je Rajan Torn, profesor atmosferskih i životnih nauka na Univerzitetu u Albanyju, govoreći o mešavini sastojaka u atmosferi koji će doprineti snazi oluje.
