Gvajana je pristala na razgovore sa Venecuelom o teritorijalnom sporu pod pritiskom Brazila i drugih

Gvajana je pristala na razgovore sa Venecuelom o teritorijalnom sporu pod pritiskom Brazila i drugih

Vlada Gvajane, pod pritiskom susednog Brazila i karipskog trgovinskog bloka, pristala je u nedelju da se pridruži bilateralnim pregovorima sa Venecuelom o eskalirajućem teritorijalnom sporu.

Vekovni spor između dve južnoameričke nacije nedavno se ponovo razbuktao otkrićem nafte u Gvajani. Vlada Nikolasa Madura je na referendumu prošle nedelje potvrdila suverenitet nad teritorijom Esekibo, koja čini dve trećine Gvajane i koja se nalazi u blizini velikih nalazišta nafte na moru.

Iako se trupe gomilaju sa obe strane zajedničke granice Venecuele i Gvajane, predsednik Gvajane Irfaan Ali rekao je u nedelju da će se njegova zemlja u četvrtak sastati u istočnokaripskoj ostrvskoj državi Sent Vinsent kako bi razgovarali o tome gde su povučene granične linije između dve nacije.

Ali svaki sporazum će verovatno biti teško postignut uz rasplamsavanje tenzija na obe strane.

„Jasno sam stavio do znanja da se po pitanju granične kontroverze o stavu Gvajane ne može pregovarati“, rekao je Ali u nacionalnoj emisiji.

Granicu je povukla međunarodna komisija još 1899. godine, za koju Gvajana tvrdi da je legalna i obavezujuća, dok Venecuela tvrdi da je zavera o krađi zemlje jer su arbitri iz Britanije, Rusije i Sjedinjenih Država odlučivali o granici. Između ostalog, venecuelanski zvaničnici tvrde da su Amerikanci i Evropljani bili u dosluhu kako bi prevarili svoju zemlju iz zemlje.

Madurova vlada saopštila je u subotu da je pristala na pregovore kako bi sačuvala svoju „težnju da zadrži Latinsku Ameriku i Karibe kao zonu mira, bez mešanja spoljnih aktera“.

Venecuela se zalagala za direktne bilateralne razgovore koristeći klauzulu iz starog sporazuma, dok Gvajana tvrdi da bi o slučaju trebalo da odluči Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija.

„U odnosu na našu granicu, apsolutno nema kompromisa. Stvar je pred Međunarodnim sudom pravde i tu će se to rešiti“, rekao je Ali. „Očekujemo da će prevladati razum i da će prestati posvećenost miru, stabilnosti i pretnji poremećaja.

Sastankom će predsedavati Ralf Gonsalves, premijer Sent Vinsenta, dok će Brazil, koji graniči sa Venecuelom i Gvajanom, i koji je takođe stavio trupe u pripravnost, delovati kao posmatrač.

Lider Gvajane Ali rekao je da je takođe pristao na razgovor sa Madurom nakon hitnog sastanka karipskih lidera kasno u petak, gde su zatražili razgovor i istakli svoju stalnu podršku Gvajani.

Potopljena u patriotizam, venecuelanska vlada se bori za jačanje podrške uoči predsedničkih izbora među stanovništvom zasićenim decenijama krize koja je mnoge gurnula u siromaštvo.

Vlada Venecuele tvrdi da je oko 10,5 miliona ljudi – nešto više od polovine birača sa pravom glasa – glasalo. U njemu se navodi da su birači odobrili odbacivanje granice iz 1899. godine, pretvarajući Esekibo u državu, dajući stanovnicima ove oblasti venecuelansko državljanstvo i odbacujući nadležnost suda UN-a nad sporom. Ali novinari Asošiejted presa i svedoci u biračkim centrima rekli su da dugi redovi tipični za venecuelanske izbore nikada nisu formirani.

U 2015. godini, konzorcijum predvođen EkkonMobil-om prvi put je otkrio velika nalazišta nafte na obali Esekiba, što je izazvalo interesovanje Venecuele, čija je posvećenost ostvarivanju teritorijalnih zahteva fluktuirala tokom godina. Naftne operacije donose oko milijardu dolara godišnje za Gvajanu, siromašnu zemlju od skoro 800.000 ljudi, čija je ekonomija porasla za skoro 60 odsto u prvoj polovini ove godine.

Dok naftna industrija Gvajane nastavlja da cveta, venecuelanska je opala. Venecuela ima najveće dokazane rezerve sirove nafte na svetu, ali njena naftna industrija je osakaćena godinama lošeg upravljanja i ekonomskim sankcijama nametnutim državnoj naftnoj kompaniji nakon Madurovog reizbora 2018. godine, što se smatralo prevarom.