Glasanje u Brazilu završilo se napetim drugim krugom između Bolsonara i Lule

Glasanje u Brazilu završilo se napetim drugim krugom između Bolsonara i Lule

BRAZILIJA – Birališta su se zatvorila na najpolarizovanijim izborima u Brazilu u poslednje vreme, suprotstavljajući sadašnjem predsedniku krajnje desnice Žaru Bolsonaru protiv bivšeg levičarskog lidera Luiza Inasija Lula da Silve, piše Rojters.

Očekivalo se da će početni broj glasova favorizovati Bolsonara, bez obzira na konačan rezultat, pošto Lulina radnička partija dobija jaču podršku u regionima koji sporije izveštavaju o rezultatima.

Izbori služe kao referendum o dve izrazito različite – i žestoko suprotstavljene – vizije o budućnosti Brazila.

Bolsonaro je obećao da će konsolidovati oštar zaokret udesno u brazilskoj politici nakon predsedništva koje je bilo svedok jednog od najsmrtonosnijih svetskih izbijanja COVID-19 pandemije i široko rasprostranjenog krčenja šuma u ​​basenu Amazona.

Lula obećava više društvene i ekološke odgovornosti, evocirajući rastući prosperitet njegovog predsedničkog mandata 2003-2010, pre nego što su korupcijski skandali okaljali njegovu Radničku partiju.

Očekivalo se da će oko 120 miliona glasača ubaciti svoje izbore u elektronske glasačke mašine koje je Bolsonaro bez dokaza kritikovao kao sklone prevari, što je izazvalo zabrinutost da možda neće priznati poraz, po uzoru na svog ideološkog saveznika, bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa.

To je pojačalo tenzije na najpolarizirajućim izborima u Brazilu od njegovog povratka demokratiji 1985. godine nakon vojne diktature protiv koje se Lula, bivši sindikalni lider, okupio i Bolsonaro, bivši vojni kapetan, sa nostalgijom priziva.

Široko rasprostranjene optužbe o ilegalnim blokadama puteva od strane brazilske Federalne autoputne policije (PRF) na siromašnom severoistoku Brazila izazvale su zabrinutost zbog mogućeg potiskivanja glasanja koje bi moglo da koristi Bolsonaru u regionu gde je Lulina podrška najjača.

Kritičari su optužili PRF da je postao otvoreno pro-Bolsonaro u poslednje četiri godine i da su njeni službenici potencijalno pokušavali da spreče pristalice Lule da glasaju.

Vrhovni izborni sud (TSE), koji vodi izbore u Brazilu, umanjio je optužbe, rekavši da niko nije sprečen da glasa, ali da će policijske operacije biti istražene.

Oštra brazilska partizanska divizija podelila je svoje stanovništvo na dva dela.

Sa Bolsonarovim nalepnicama na grudima, stanovnica Rio de Žaneira Ana Marija Vijeira rekla je da će sigurno glasati za predsednika i da nikada neće prihvatiti izbor Lulu.

„Videla sam šta su Lula i njegova kriminalna banda uradili ovoj zemlji“, rekla je ona dok je stigla da glasa u kvart Kopakabana u Riju, dodajući da misli da je Bolsonarovo rukovanje ekonomijom bilo „fantastično“.

Pobeda Lule bi označila zapanjujući povratak za levičarskog lidera, koji je 2018. bio u zatvoru na 19 meseci zbog osuda za mito koje je Vrhovni sud poništio prošle godine, otvarajući mu put da se kandiduje za treći predsednički mandat.

U Sao Paulu, 31-godišnji advokat Gerardo Majar rekao je da je užasnut onim što je Bolsonaro uradio kao predsednik.

„Poslednje četiri godine bile su sramota, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou“, rekao je on posle glasanja. „Mislim da je smešno da se Brazil nalazi u ovakvoj sramnoj poziciji.

Nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazalo je da se trka između njih zaoštrava u poslednjoj nedelji, a Bolsonaro je blago smanjio prednost Lule. Drugi pokazuju malu, ali stabilnu prednost za Lulu.

Bolsonaro je nadmašio istraživanja javnog mnjenja u prvom krugu 2. oktobra među 11 kandidata. Anketari su rekli da su ponovo kalibrirali svoje metode na osnovu tog rezultata, ali većina analitičara je i dalje rekla da bi drugi krug mogao da prođe u oba smera.

Bolsonaro je glasao rano u nedelju u vojnoj bazi u Riju.

„Naše očekivanje je pobeda, za dobro Brazila“, rekao je on novinarima posle glasanja.

Lula je glasao u školi u Sao Bernardo do Kampu, u Sao Paulu, gde je stigao sa svojim kolegom Geraldom Alkminom i drugim članovima njegovog tima.

Lula je obećao povratak državnom ekonomskom rastu i socijalnoj politici koja je pomogla milionima da se izvuku iz siromaštva tokom procvata robe kada je prvi put upravljao Brazilom. On takođe obećava da će se boriti protiv uništavanja amazonske prašume, koja je sada na vrhuncu od 15 godina, i učiniti Brazil liderom u globalnim pregovorima o klimi.

Drugi mandat za Bolsonara bi zadržao Brazil na putu reformi slobodnog tržišta i labavije zaštite životne sredine, dok bi učvrstio koaliciju desničarskih partija i moćnih poljoprivrednih interesa, koji su finansirali njegovu kampanju.

Brazilske izborne vlasti spremaju se za tesan rezultat, koji bi Bolsonaro mogao osporiti ako izgubi.

Predsednik je proveo više od godinu dana ispitujući pouzdanost brazilskog elektronskog sistema glasanja. Iako nije bilo dokaza o prevari od kada je sprovedena 1996. godine, mnogi Bolsonarovi pristalice sada sumnjaju u kredibilitet izbora u zemlji.

Rastuća plima političkog nasilja ove godine, prekinuta poslednjih nedelja oružanim sukobima u kojima su uključeni visokoprofilni saveznici Bolsonara, doprinela je strahovima da bi sporni rezultat mogao da izazove nemire.

TSE, predvođen sudijama Vrhovnog suda, osmislio je bezbednosni plan za zaštitu svog osoblja i zgrada u slučaju demonstracija poput napada na Kapitol SAD 6. januara 2021.

Bolsonarovi saveznici organizuju „pobedničku žurku“ na centralnoj esplanadi Brazilije u nedelju tokom prebrojavanja glasova.

Predsednik je takođe zamolio pristalice da ostanu na biračkim mestima dok se ne zatvore, što bi, kako kritičari kažu, moglo da zastraši birače i da dovede do sukoba.

Lula, koji je rođen u siromaštvu i vodio sindikalne štrajkove protiv brazilske vojne vlade pre nego što je osnovao Radničku partiju 1980-ih, pozvao je birače da brane brazilsku demokratiju od Bolsonarovog „neofašizma“.

Dodatno na klimu neizvesnosti, Bolsonaro je naterao vojsku da javno potvrdi njegovu teoriju da je sistem glasanja podložan prevari.

Oružane snage su proverile neke glasačke mašine tokom glasanja u prvom krugu kako bi se uverile da se papirni računi poklapaju sa rezultatima prenetim digitalno, ali nisu prijavili svoje nalaze.

Penzionisani vojni generali rekli su Rojtersu da veruju da oružane snage neće podržati bilo kakve protivustavne poteze Bolsonara.