Francuski birači na vanrednim izborima suočeni s mogućnošću krajnje desničarske vlade

Francuski birači na vanrednim izborima suočeni s mogućnošću krajnje desničarske vlade

Francuski birači su pozvani na birališta u nedelju za istorijski prvi krug vanrednih parlamentarnih izbora, gde se suočavaju sa mogućnošću formiranja krajnje desničarske vlade, što bi bilo prvi put od nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu. Tri glavna politička bloka – Nacionalni skup ekstreme desnice, centristički savez predsednika Emanuela Makrona i koalicija Novi narodni front koja obuhvata levicu, zelene i tvrdolevičarske snage – takmiče se za podršku birača.

Francuski izborni sistem je složen i ne proporcionalan, sa zakonodavcima koji se biraju po okruzima. Kandidatima je potrebno više od 50% glasova da bi bili direktno izabrani. Ukoliko to ne postignu, prva dva kandidata, zajedno sa onima koji su dobili više od 12,5% glasova, idu u drugi krug.

Krajnje desničarski Nacionalni skup, koji je vodeći prema istraživanjima javnog mnjenja, teži osvajanju apsolutne većine u parlamentu. Makron ima predsednički mandat do 2027. godine, ali ukoliko neka druga politička snaga osvoji većinu, moraće imenovati premijera iz te nove većine, što bi dovelo do situacije poznate kao „kohabitacija“.

Kohabitacija, gde predsednik i premijer pripadaju različitim političkim strankama, može dovesti do opozicije u sprovođenju politika. Tokom prethodnih kohabitacija, odbrana i spoljna politika smatrane su poljima rezervisanim za predsednika, dok je premijer bio odgovoran za vođenje vlade i donošenje zakona.

Mogućnost prelaska na kohabitaciju može uticati na spoljnu politiku Francuske, sa različitim stavovima levice i desnice. Ukoliko levičarska koalicija pobedi, to bi moglo poremetiti diplomatske napore na Bliskom istoku.

Postoji opcija imenovanja „Vlade stručnjaka“ koja nije povezana sa političkim strankama, ali bi morala biti prihvaćena većinom u parlamentu. Ova vlada bi se fokusirala na svakodnevne poslove, a ne na velike reforme.

Ukoliko politički razgovori traju predugo, postoji mogućnost „prelaznog perioda“ gde bi Makronova vlada nastavila sa tekućim poslovima dok se ne postigne dogovor. Ustav 5. Republike pruža dovoljnu fleksibilnost za rešavanje složenih situacija, ali je pitanje da li će stanovništvo prihvatiti ovu neizvesnost.