FBI je u utorak objavio da su pronašli 2.400 novih dokumenata vezanih za ubistvo bivšeg predsednika Džona F. Kenedija, u sklopu napora da ispune izvršnu naredbu predsednika Donalda Trampa iz prošlog meseca. FBI je saopštio da radi na premeštanju ovih dokumenata u Nacionalni arhiv i Administraciju zapisa radi uključivanja u proces deklasifikacije.
Početkom 1990-ih, savezna vlada naložila je da se svi dokumenti u vezi sa događajima od 22. novembra 1963. čuvaju u jednoj zbirci u Nacionalnom arhivu. Iako je većina kolekcije – preko pet miliona dokumenata – već objavljena, istraživači procenjuju da oko 3.000 fascikli još uvek nije u potpunosti ili delimično dostupno javnosti.
FBI nije precizirao kakve informacije sadrže novoidentifikovani dokumenti. Naveli su da su 2020. godine otvorili Centralni arhivski kompleks i započeli dugoročni proces digitalizacije i skladištenja zatvorenih dosijea iz svojih kancelarija širom zemlje. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji i preciznim inventarima, FBI je sada u mogućnosti da brzo pretražuje i locira dokumente.
Džeferson Morli, potpredsednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dokumente o atentatu, pohvalio je FBI zbog transparentnosti, nazvavši objavu „osvežavajuće iskrenom“. Naglasio je da ovaj potez predstavlja presedan za druge agencije koje i dalje drže određene dokumente u tajnosti.
Prošlog meseca, predsednik Tramp je naložio Nacionalnom direktoru obaveštajnih službi i državnom tužiocu da izrade plan za objavljivanje preostalih poverljivih dokumenata o Kenedijevom ubistvu. Portparol Nacionalne obaveštajne službe potvrdio je da je plan dostavljen, ali nije izneo detalje o vremenskom okviru za objavu dokumenata.
Prema zakonu, svi dokumenti trebalo je da budu objavljeni do 2017. godine, bez mogućnosti predsedničkog uskraćivanja. Iako je Tramp prvobitno najavio da će dozvoliti objavljivanje svih preostalih zapisa, došlo je do odlaganja zbog zabrinutosti za nacionalnu bezbednost. Administracija bivšeg predsednika Džoa Bajdena nastavila je s objavljivanjem određenih dokumenata, ali neki i dalje ostaju nedostupni javnosti.
Ubistvo Džona F. Kenedija decenijama je podsticalo teorije zavere. Kenedi je smrtonosno pogođen dok je njegov konvoj prolazio kroz centar Dalasa, u blizini Teksaške školske biblioteke, gde je 24-godišnji Li Harvi Osvald zauzeo poziciju na šestom spratu. Dva dana kasnije, Osvalda je u policijskoj stanici ubio vlasnik noćnog kluba Džek Rubi.
Vorenova komisija, koju je osnovao predsednik Lindon Džonson radi istrage ubistva, zaključila je da je Osvald delovao samostalno i da nije bilo dokaza o zaveri. Ipak, brojne alternativne teorije opstaju do danas.
Džerald Pozner, autor knjige Case Closed, koja podržava tezu da je Osvald bio usamljen ubica, istakao je da novi dokumenti mogu sadržavati već poznate informacije ili dosijea koja su ranije bila nedostupna. Posebno je naglasio važnost otkrivanja podataka koji se odnose na Osvalda i istragu njegovih aktivnosti.
Dokumenti objavljeni u poslednjim godinama pružili su uvid u rad obaveštajnih agencija u to vreme, uključujući CIA depeše i izveštaje o Osvaldovim posetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog boravka u Meksiku. Osvald, bivši marinac, prethodno je prebegao u Sovjetski Savez pre nego što se vratio u Teksas.
Morli je naglasio da su CIA-ina praćenja Osvalda u poslednjih 5 do 10 godina postala ključna tema istraživanja i sugerisao da novi dokumenti mogu sadržavati dodatne informacije o toj operaciji.
