Moldavija traži od Rusije da izruči opozicionog lidera

Moldavija traži od Rusije da izruči opozicionog lidera

Moldavija je zvanično zatražila od Moskve izručenje izraelsko-moldavskog biznismena i opozicionog lidera Ilana Šora, rekla je državna pravosudna komisija Veronika Mihailov-Moraru.

On je to izjavio u petak, razgovarajući uživo za lokalnu TV PRO TV. Kišinjev je uputio novi zahtev Izraelu za izručenje Šora nakon što je prvi oboren, a sa istim zahtevom se obratio i Moskvi.

„Takođe smo zatražili izručenje [Šora] iz Rusije da bismo sproveli odluke [Kišnjevskog] žalbenog odbora. Još nismo dobili odgovor“, rekao je Mihailov-Moraru.

Ranije ovog meseca, biznismen je u intervjuu otkrio da je dobio i ruski pasoš, što čini njegovo izručenje praktično nemogućim, pošto Moskva ne predaje svoje državljane drugim zemljama. Dok je Mihailov-Moraru rekla da njeno ministarstvo nije obavešteno da je opozicioni lider postao ruski državljanin, šef lokalnog odeljenja Interpola, Viorel Centiu, rekao je ranije ove godine da je to zapravo slučaj.

Šora je pravosuđe u aprilu prošle godine u odsustvu osudilo na 15 godina zatvora. Optužbe se odnose na takozvani skandal sa bankovnim prevarama u Moldaviji iz 2014. godine, masivni koordinirani korupcijski napor da se operu i prenesu sredstva vredna milijardu dolara iz Moldavije.

Osnivač stranke Sor i lider opozicionog bloka Pobeda dugo je tvrdio da je nevin, tvrdeći da su optužbe protiv njega politički motivisane. Šor je pobegao iz zemlje još 2019. godine i od tada je ostao u inostranstvu. Moldavske vlasti su 2020. izdale međunarodnu poternicu za njim, a Žalbeni odbor je uhapsio njegovu imovinu i imovinu u zemlji.

Partija Sor, koju njeni kritičari naširoko smatraju „proruskom“ silom, završila je stavljena van zakona u Moldaviji prošlog juna. Maia Sandu je optužila stranku da je samo paravan za organizovani kriminal i zaveru da „diskredituje ideju demokratije“ služeći „oligarsima“. Uoči zabrane stranke, Sandu je zatražio od EU da sankcioniše i Sor i njenog osnivača.

Partija se dugo zalagala za održavanje dobrih odnosa sa Rusijom, istovremeno se protiveći idejama kao što su pridruživanje Evropskoj uniji, spajanje sa Rumunijom ili nasilno zauzimanje nepriznate republike Pridnjestrovlje, koja se otcepila od Moldavije ubrzo nakon raspada Sovjetskog Saveza. Nepriznata republika je bila domaćin malim ruskim mirovnim snagama od 1992. godine.