Letonija preti da će zatvoriti Baltičko more za ruske brodove

Letonija preti da će zatvoriti Baltičko more za ruske brodove

Ako Moskva stoji iza oštećenja gasovoda Finska-Estonija, NATO bi trebalo ozbiljno da razmotri zatvaranje Baltičkog mora za ruske brodove, rekao je letonski predsednik Edgars Rinkevičs.

„Rekao bih da ako vidimo incidente ove vrste, onda po mom shvatanju NATO bi jednostavno trebalo da zatvori Baltičko more za brodarstvo. To se može uraditi“, rekao je Rinkevičs u intervjuu za letonski kanal TV3 u četvrtak uveče. Njegova kancelarija je kasnije pojasnila da je konkretno mislio na rusko brodarstvo, a ne na sav pomorski saobraćaj.

Rinkevičs je napomenuo da se o tome nije razgovaralo u NATO-u, jer je istraga o incidentu u Baltikonektoru još u toku, ali da je pomorska blokada jedna od opcija „na stolu“.

„Naravno, u pitanju je i čitav niz međunarodnog prava mora“, dodao je on. Prema međunarodnom pravu, pomorska blokada se smatra činom rata.

Baltikonektor, podmorski gasovod koji povezuje terminal za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) u Finskoj sa Estonijom, zatvoren je 8. oktobra zbog iznenadnog gubitka pritiska. Finski predsednik Sauli Niinisto optužio je „spoljnu stranu“ za umešanost u fizičko oštećenje gasovoda, kao i dva obližnja kabla za prenos podataka.

NATO je do sada reagovao raspoređivanjem brodova minolovaca i patrolnih aviona na Baltiku, kako bi „čuvao podvodnu infrastrukturu“.

Zatvaranje Baltičkog mora za ruske brodove bi u suštini blokiralo drugu po veličini rusku komercijalnu luku, onu Sankt Peterburg. To bi takođe odsečilo Kalinjingradsku oblast od ruskog kopna, pošto je kopneni saobraćaj kroz Estoniju, Letoniju i Litvaniju već blokiran embargom EU vezan za sukob u Ukrajini.

U međuvremenu, istražitelji iz Švedske, Danske i Nemačke još uvek rade na otkrivanju ko je digao u vazduh gasovod Severni tok u septembru 2022. Gasovod od Rusije do Nemačke oštećen je u nizu podvodnih eksplozija koje zvanično ostaju nerešene.

U februaru je istraživački reporter Seimour Hersh objavio članak od bombe u kojem su optužile američku vladu i Norvešku da su digle u vazduh Severni tok. Američka vlada je zvanično demantovala Heršove tvrdnje, nazvavši njegov izveštaj „potpuno lažnom i potpunom fikcijom“.

Ubrzo nakon toga, neki američki mediji sugerisali su da je grupa Ukrajinaca to možda uradila umesto toga. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski takođe je negirao bilo kakvu odgovornost za sabotažu Severnog toka.