Udruženja grčkih advokata najavila su u petak dvodnevni štrajk širom zemlje sledeće nedelje u znak protesta protiv novog zakona koji ima za cilj borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, tvrdeći da predlog krši ustavne principe, uključujući pretpostavku nevinosti.
Koordinacioni komitet grčkih advokatskih komora pozvao je na protest od 23. do 24. januara, navodeći ozbiljnu zabrinutost u vezi sa pravnim implikacijama zakona i izražavajući razočarenje zbog njihovog isključenja iz procesa izrade zakona.
Predlog, koji je podnet parlamentu ove nedelje, cilja na oblike zlostavljanja koji trenutno nisu obrađeni u postojećem zakonodavstvu, uključujući osvetničku pornografiju, sajber uhođenje i seksualno uznemiravanje na radnom mestu.
Predlog zakona uvodi strože kazne, kao što je zatvor bez suspenzije za ponavljače, i pojačava zaštitu za žrtve. Ovo uključuje mere za zaštitu maloletnika od uznemiravanja na mreži i odredbe za elektronsko praćenje i druge restriktivne mere za počinioce.
Reforme dolaze usred rastuće svesti o nasilju u porodici u Grčkoj i prate inicijativu vlade pokrenutu prošle godine za uspostavljanje nacionalne mreže skloništa. Policijske i volonterske organizacije prijavile su nagli porast navoda o nasilju u porodici od 2020. godine, delimično zbog povećane svesti javnosti o dostupnim uslugama podrške.
Dok su grčka pravna udruženja izrazila podršku naporima vlade da se pozabavi nasiljem u porodici, oni su kritikovali nacrt zakona kao loše konstruisan.
„Osnovne odredbe nacrta zakona krše pretpostavku nevinosti, podjelu vlasti i princip proporcionalnosti“, naveo je Koordinacioni odbor.
Program skloništa je sproveden nakon prošlogodišnjeg incidenta visokog profila kada je 28-godišnja žena smrtno izbodena ispred policijske stanice dok je tražila zaštitu od svog bivšeg dečka.
Grčki zakon ima za cilj da uskladi nacionalni zakon sa direktivom Evropske unije iz 2024. godine, kojom se uspostavljaju sveobuhvatne mere za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u svim državama članicama.
Direktiva EU zahteva od država članica da kriminalizuju određena dela, kao što su prisilni brakovi i sajber uhođenje, uz obezbeđivanje snažne zaštite i usluga podrške žrtvama. Države članice su u obavezi da ugrade odredbe u svoje nacionalno zakonodavstvo do sredine 2027. godine.
