Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena je Džoelu Mokiru, Filipu Agionu i Peteru Hauitu „za objašnjenje ekonomskog rasta vođenog inovacijama“, pri čemu jednu polovinu Mokiru „za identifikaciju preduslova za održivi rast kroz tehnološki napredak“, a drugu polovinu zajednički Agionu i Hauitu „za teoriju održivog rasta kroz kreativnu destrukciju“.
Kako je saopštila Švedska akademija nauka, ovogodišnji laureati za ekonomske nauke, Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit, objašnjavaju kako inovacije pružaju podsticaj za dalji napredak.
Tehnologija brzo napreduje i utiče na sve nas, a novi proizvodi i metode proizvodnje zamenjuju stare u beskrajnom ciklusu. Ovo je osnova za održivi ekonomski rast, što rezultira boljim životnim standardom, zdravljem i kvalitetom života ljudi širom sveta.
Međutim, kako se ukazuje u obrazloženju – to nije uvek bio slučaj.
„Naprotiv – stagnacija je bila norma tokom većeg dela ljudske istorije. Uprkos važnim otkrićima povremeno, koja su ponekad dovodila do poboljšanja životnih uslova i većih prihoda, rast se uvek na kraju stabilizovao“, navodi se.
Džoel Mokir je koristio istorijske izvore kao jedno od sredstava da otkrije uzroke održivog rasta koji postaje nova norma. Pokazao je da ako inovacije treba da smenjuju jedna drugu u samogenerišućem procesu, ne samo da moramo znati da nešto funkcioniše, već moramo imati i naučna objašnjenja zašto. Ovo poslednje je često nedostajalo pre industrijske revolucije, što je otežavalo nadogradnju na novim otkrićima i pronalascima. Takođe je naglasio važnost otvorenosti društva za nove ideje i dozvoljavanja promena.
Filip Agion i Piter Hauit su takođe proučavali mehanizme koji stoje iza održivog rasta.
U članku iz 1992. godine, konstruisali su matematički model za ono što se naziva kreativna destrukcija: kada novi i bolji proizvod uđe na tržište, kompanije koje prodaju starije proizvode gube. Inovacija predstavlja nešto novo i stoga je kreativna. Međutim, ona je takođe destruktivna, jer kompanija čija tehnologija postaje zastarela biva nadmašena konkurencijom.
Na različite načine, laureati pokazuju kako kreativna destrukcija stvara sukobe kojima se mora upravljati na konstruktivan način. U suprotnom, inovacije će biti blokirane od strane postojećih kompanija i interesnih grupa koje rizikuju da budu stavljene u nepovoljan položaj.
„Rad laureata pokazuje da se ekonomski rast ne može uzimati zdravo za gotovo. Moramo podržati mehanizme koji su u osnovi kreativne destrukcije, kako ne bismo ponovo pali u stagnaciju“, rekao je Džon Hasler, predsednik Komiteta za nagradu za ekonomske nauke.
