Bajden i Si će se sastati u potrazi za „crvenim linijama“

Bajden i Si će se sastati u potrazi za „crvenim linijama“

S obzirom na to da su odnosi SAD i Kine u najnižoj tački u skorije vreme, predsednici Džo Bajden i Si Đinping okupiće se u ponedeljak na samitu u nadi da će jasno uspostaviti granice koje se moraju poštovati kako bi se izbegao potencijalno katastrofalan sukob između dve svetske sile. .

Lideri će se okupiti u Indoneziji na svom prvom susretu licem u lice otkako je Bajden preuzeo dužnost predsednika u januaru 2021. Odnosi između dve zemlje su se pogoršali u poslednjih 21 mesec kako tenzije eskaliraju, posebno oko Tajvana i Rusije i Ukrajine sukoba.

Vašington je bezuspešno pokušavao da natera Peking da se pridruži Zapadu u kampanji sankcija protiv Rusije, umesto da ostane neutralan po pitanju ukrajinske krize, dok je Kina nastojala da jasno pokaže svoju netrpeljivost prema akcijama za koje smatra da potkopavaju svoj suverenitet nad Tajvanom. Kina je prekinula vojne i klimatske veze sa SAD u avgustu, nakon što je predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi prkosila upozorenjima Sijeve vlade i posetila Tajpej, potencijalno ohrabrujući separatiste na samoupravnom ostrvu.

Obraćajući se novinarima u nedelju u Pnom Penu u Kambodži, Bajden je rekao da ima za cilj da ima „direktne“ razgovore sa Sijem. „Imamo vrlo malo nesporazuma“, rekao je on o svojim prethodnim razgovorima sa kineskim liderom. „Moramo samo da shvatimo šta su crvene linije.“

Za Kinu, Tajvan je očigledno jedna od onih crvenih linija. Peking namerava da reintegriše Tajvan, po mogućnosti mirnim putem. „Zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mere“, rekao je Si prošlog meseca na 20. nacionalnom kongresu Komunističke partije Kine. „Ovo je usmereno isključivo na mešanje spoljnih snaga i nekoliko separatista koji traže nezavisnost Tajvana.

Američki najviši general, predsednik Združenog generalštaba Mark Mili, obećao je u sredu da će nastaviti da podržava tajvansku vojsku oružjem i obukom. On je takođe optužio Kinu da traži „globalnu vojnu superiornost“. Kina ostaje najveća pretnja po nacionalnu bezbednost SAD, saopštio je Pentagon prošlog meseca.

Kineski zvaničnici žalili su se na ono što smatraju „zastarelim hladnoratovskim mentalitetom“ u Vašingtonu i pozvali su na „saradnju na koju svi dobijaju“. Američka spoljna politika je vođena „logikom dominacije i hegemonizma i govori sve o lošoj nameri SAD da obuzda i potisne Kinu pod raznim lažnim izgovorima“, rekao je ranije ovog meseca portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan.