Šef UN traži da se zaustavi „zveckanje nuklearnim sabljama“

Šef UN traži da se zaustavi „zveckanje nuklearnim sabljama“

UJEDINjENE NACIJE – Generalni sekretar Antonio Gutereš zatražio je u ponedeljak da se prekine „zveckanje nuklearnim sabljama“, rekavši da je svet u „maksimalnom trenutku opasnosti“ i da sve zemlje sa nuklearnim oružjem moraju da se obavežu da „neće biti prve -upotreba”, prenosi AP.

Šef UN je rekao Savetu bezbednosti UN da se posvećenost dijalogu i razum koji su doveli do nedavnog sporazuma o ponovnom pokretanju isporuke žitarica i đubriva iz Ukrajine i Rusije moraju primeniti na „kritičnu situaciju“ u najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani u Zaporožju na jugoistoku Ukrajine. , gde su kontinuirano granatiranje i borbe u toj oblasti izazvale strah od nuklearne katastrofe.

Rekavši da je „budućnost čovečanstva danas u našim rukama“, Gutereš je pozvao sve zemlje „da se ponovo posvete svetu bez nuklearnog oružja i da ne štede napor da dođu za pregovarački sto kako bi ublažili tenzije i okončali trku u nuklearnom naoružanju, jednom zauvek .”

Generalni sekretar je na sastanku saveta koji je organizovala Kina, koja ovog meseca predsedava, govorio o „promovisanju zajedničke bezbednosti kroz dijalog i saradnju“.

Širom sveta, rekao je Gutereš, kolektivna bezbednost se testira kao „nikad ranije“, ukazujući na geopolitičke podele, sukobe, vojne udare, invazije, dugotrajne ratove i razlike između velikih svetskih sila, „uključujući i na ovom savetu“.

On je takođe naveo „izazove koji su našim prethodnicima bili nezamislivi – sajber rat, terorizam i smrtonosno autonomno oružje“.

„A nuklearni rizik se popeo na najvišu tačku u poslednjih nekoliko decenija“, upozorio je Gutereš.

Sastanak saveta održan je tokom konferencije odložene pandemijom na kojoj je razmatran 50-godišnji Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, koji se smatra kamenom temeljcem međunarodnih napora za razoružanje.

To se dešava u pozadini upozorenja ruskog predsednika Vladimira Putina nakon njegove invazije na Ukrajinu 24. februara da je Rusija „moćna“ nuklearna sila i da bi svaki pokušaj mešanja doveo do „posledica koje nikada niste videli“ i njegove odluke da stavio ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti.

Putin je od tada rekao da se „nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne sme voditi“, poruku koju je ponovio visoki ruski zvaničnik na dan otvaranja konferencije NPT 2. avgusta.

NPT je nastojao da spreči širenje nuklearnog oružja izvan pet prvobitnih nuklearnih sila – SAD, Rusiju, Čunu Britaniju i Francusku – i na kraju postigne svet bez nuklearnog oružja. Od nenuklearnih država potpisnica se zahteva da ne pokušavaju da se bave atomskim oružjem u zamenu za obavezu pet sila da krenu ka nuklearnom razoružanju i da garantuju pristup nenuklearnim državama mirnoj nuklearnoj tehnologiji za proizvodnju energije.

Gustavo Zlauvinen, predsednik Konferencije za razmatranje NPT, rekao je Savetu bezbednosti, ne navodeći nijednu zemlju da se od februara „NPT suočava sa gomilom izazova, čija raznolikost i obim nisu slični ničemu što je bilo ranije“.

Ne bi trebalo da bude iznenađenje, rekao je on, da je porasla zabrinutost zbog potrebe za hitnom akcijom po pitanju razoružanja.

Zlauvinen, zvaničnik argentinskog ministarstva spoljnih poslova, nazvao je „normu“ protiv upotrebe nuklearnog oružja jednim od najvažnijih dostignuća u eri posle Drugog svetskog rata, ali je upozorio da je „sve više ugrožena“.

On je takođe upozorio da je trenutno globalno bezbednosno okruženje oživelo uverenje da nuklearno oružje pruža „krajnju garanciju bezbednosti“, nazivajući ovo „izuzetno štetnim narativom i opasnim za neproliferaciju“.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzia rekao je Savetu da „međunarodni bezbednosni sistem doživljava duboku krizu“ i da je poverenje između ključnih međunarodnih igrača u skoro svim institucijama na kojima se zasniva na „kritično niskom nivou“.

Preko 200 godina, rekao je on, zapadne zemlje krive Rusiju za sve.

Nebenzia je optužio Sjedinjene Države i njihove saveznike da se „ponašaju na isti nepromišljen i provokativan način u Aziji i Africi“ kao u Ukrajini. I rekao je, „nepromišljena američka šema koja uključuje Tajvan se odvija u istom duhu“.

On je rekao da je Rusija pozvala na hitan sastanak Saveta bezbednosti u utorak zbog, kako je rekao, ukrajinskih provokacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje.

On je optužio „zapadne zemlje koje podržavaju Ukrajinu da „suštinski pomažu Kijevu u njegovim pokušajima nuklearne ucene“, dok ignorišu granatiranje objekta od strane ukrajinskih oružanih snaga. Ukrajina je optužila Rusiju da koristi fabriku kao vojnu bazu i da granatira nju i okolinu.

Američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild rekla je Savetu da je jedna od najvećih pretnji očuvanju globalnog mira i bezbednosti ruska invazija punog razmera na njenog suseda i kolegu-članicu Ujedinjenih nacija. Ona je navela diplomatske napore SAD i mnogih drugih nacija da spreče vojnu akciju Moskve.

„Rusija je, međutim, odbacila dijalog, odbacila ustaljene stavove o suverenoj jednakosti, odbacila koncept nedeljivosti bezbednosti i pokrenula užasan rat“, rekla je ona.

Tomas-Grinfild je prihvatio ponovljene ruske izjave da bezbednost jedne države ne može da ide na račun druge, rekavši da „mučena, puna poruka Rusije o navodnim pretnjama sa kojima se suočava od svojih suseda izostavlja činjenicu da sve nacije imaju pravo da biraju svoje bezbednosne saveze.“