Nova titula saudijskog princa ključna za izbegavanje tužbe

Nova titula saudijskog princa ključna za izbegavanje tužbe

VAŠINGTON – Pre šest nedelja kralj Saudijske Arabije Salman imenovao je svog sina, prestolonaslednika Mohameda bin Salmana, za premijera. Zakoni kraljevstva određuju kralja za premijera. Kralj Salman je morao da proglasi privremeni izuzetak da bi pozajmio titulu, i u isto vreme jasno stavio do znanja da zadržava ključne dužnosti, preneo je Asošijeted pres.

Ali taj potez je požnjeo dividende u četvrtak, kada je Bajdenova administracija izjavila da ga status premijera princa Mohameda štiti od američke tužbe zbog, kako kaže američka obaveštajna zajednica, njegove uloge u ubistvu saudijskih zvaničnika 2018. godine novinara sa sedištem u SAD. Sudija će sada odlučiti da li princ Muhamed ima imunitet.

Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi insistirao je u petak da je deklaracija administracije o imunitetu za prestolonaslednika Saudijske Arabije bila čisto „pravna odluka“ koja „nema apsolutno nikakve veze sa osnovama samog slučaja“.

Mnogi stručnjaci za međunarodno pravo složili su se sa administracijom – ali samo zbog kraljevog povećanja titule prestolonaslednika krajem septembra, pre zakazane odluke SAD.

„Bilo bi isto tako izvanredno za Sjedinjene Države da uskrate imunitet šefa države MBS-u nakon njegovog imenovanja za premijera kao što bi bilo za Sjedinjene Države da priznaju imunitet šefa države MBS-a pre njegovog imenovanja“, Vilijam S. Dodž, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Kalifornija-Dejvis, napisao je, koristeći prinčeve inicijale.

Portparol Stejt departmenta Vedant Patel naveo je u petak primere prošlih slučajeva da su SAD priznavale imunitet šefovima vlada ili država — Robertu Mugabeu iz Zimbabvea i Narendru Modiju iz Indije, obojica u optužbama za kršenje prava.

Tužbu je federalnom sudu u Vašingtonu podnela verenica ubijenog novinara Džamala Kašogija i grupa za ljudska prava sa sedištem u D.C.-u koju je on osnovao. Optužuje prestolonaslednika i oko 20 pomoćnika, oficira i druge da su planirali i izveli Kašogijevo ubistvo u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Ubistvo, koje je Bajden osudio na suđenju u kampanji 2019. godine kao „paušalno ubistvo“ koje mora da ima posledice po saudijske vladare, u srži je raskola između strateških partnera, Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije.

Pre i odmah po preuzimanju dužnosti, Bajden je obećao da će zauzeti stav o prestolonasledniku Saudijske Arabije, kao deo predsedništva koje će se zasnivati na pravima i vrednostima. Ali Bajden je od tada ponudio udarac šakom i druge pomirljive gestove u nadi – do sada razočaran – da će ubediti prestolonaslednika da pumpa više nafte za svetska tržišta.

Bajdenova administracija tvrdi da je Saudijska Arabija previše važna za globalnu ekonomiju i regionalnu bezbednost da bi dozvolila Sjedinjenim Državama da napuste višedecenijsko partnerstvo.

Ali zagovornici prava, neki visoki demokratski poslanici i Kašogijev list, The Vashington Post, u petak su osudili potez administracije.

„Džamal ​​je danas ponovo umro“, tvitovala je Kašogijeva verenica Hatidže Čengiz.

Fred Rajan, izdavač Posta, nazvao je to „ciničnim, proračunatim naporom“ da se manipuliše zakonom i zaštiti princa Muhameda. Kašogi je pisao kolumne za Post u kojima je poslednjih meseci kritikovao kršenje prava prestolonaslednika.

„Pridržavajući se ove šeme, predsednik Bajden okreće leđa osnovnim principima slobode i jednakosti štampe“, napisao je Rajan.

Cengiz i Kašogijeva grupa za prava, Demokratija za arapski svet sada, ili DAVN, tvrdila je da je prestolonaslednikova promena titule krajem septembra bila ništa drugo do manevar da se izbegne američkim sudovima, bez pravnog statusa ili bilo kakve promene ovlašćenja ili dužnosti.

Saudijska Arabija nije javno komentarisala odluku administracije. Portparoli saudijske ambasade i Ministarstva spoljnih poslova nisu odmah odgovorili na imejl u kome se traži komentar u petak.

Saudijska Arabija za Kašogijevo ubistvo okrivljuje, kako kaže, „nevaljale“ zvaničnike. Kaže da princ nije igrao nikakvu ulogu.

Saudijska Arabija je apsolutna monarhija, za razliku od ustavne poput Ujedinjenog Kraljevstva, gde vlada premijer, a ne kralj ili kraljica.

„Prilično patetično“, rekla je Sara Li Vitson, šef Kašogijeve grupe za prava, u petak o promeni naslova.

„Ako ništa drugo, to je samo pokazalo koliko se Mohamed bin Salman plašio i plašio naše tužbe i stvarne odgovornosti i stvarnog otkrivanja njegovih zločina“, rekao je Vitson.

Čini se da je Bajdenova administracija odbacila argument njene grupe da je nedavna promena titule princa Mohameda u suprotnosti sa važećim zakonom Saudijske Arabije i da je treba zanemariti.

Kralj Salman je nastavio da postavlja imenovanja i predsedava sastancima svog saveta od promene titule.

Ali princ Muhamed je godinama bio ključni donosilac odluka i akter u kraljevstvu, uključujući predstavljanje kralja u inostranstvu.

Neke zapadne novinske kuće predstavile su privremeni prenos premijerske titule kao kralj Salman — koji je u kasnim 80-im — prenevši odgovornost na princa Muhameda, koji ima 37 godina.

Savezni sudija je dao Sjedinjenim Državama rok do četvrtka da daju mišljenje, ili ne, o tvrdnji prestolonaslednika da ga njegov položaj štiti od američkih sudova.

Zastupnici prava su se do trenutka podnošenja prijave nadali da će administracija ćutati, ne dajući mišljenje o imunitetu princa Mohameda u svakom slučaju.

Suvereni imunitet, koncept ukorenjen u međunarodnom pravu, smatra da su države i njihovi zvaničnici zaštićeni od nekih pravnih postupaka pred sudovima drugih stranih država.

Raniji krivični i građanski sporovi pokrenuti protiv stranih vlada i lidera u kojima SAD nisu intervenisale uglavnom su uključivale zemlje sa kojima SAD nemaju diplomatske odnose ili ne priznaju njihove šefove država ili vlada kao legitimne.

Slučajevi pokrenuti protiv Irana i Severne Koreje u kojima se traži odšteta za smrt ili povrede američkih građana dva su istaknuta primera slučajeva u kojima izvršna vlast nije imala mišljenje o suverenom imunitetu.

Nasuprot tome, Sjedinjene Države imaju pune diplomatske odnose sa Saudijskom Arabijom. Stejt department je u četvrtak naglasio da poštovanje principa za lidere drugih vlada pomaže da se osigura da sudovi u drugim zemljama ne pokušavaju da vuku predsednike SAD pred njih da odgovaraju na tužbe.

Kirbi, portparol Saveta za nacionalnu bezbednost, rekao je da američka odluka nema „apsolutno nikakve veze“ sa „napetim“ američko-saudijskim odnosima zbog smanjenja proizvodnje nafte predvođenih Saudijskom Arabijom i drugim stvarima.

Bajden je bio „veoma, veoma glasan“ o „brutalnom, varvarskom ubistvu Kašogija“, rekao je Kirbi.

Ali neki od Bajdenovih kolega demokrata u Kongresu izrazili su razočarenje zbog poteza administracije.

„Da li administracija odbacuje svoje poverenje u procenu sopstvene obaveštajne zajednice?“ Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije, rekao je u saopštenju. „Ako je Kašogijevim prijateljima i porodici uskraćen put ka odgovornosti u američkom sudskom sistemu, gde bi oni mogli da odu?

Vitson, zvaničnik Khashoggijeve grupe za ljudska prava, rekao je da će se tužba nastaviti protiv ostalih navedenih u tužbi.