Bilo da ste vernik ili ne, poseta Aja Sofiji je duhovno iskustvo. Arhitektonska genijalnost ovog hrama — izgrađenog kao crkva 537. godine, a pretvorenog u džamiju 1453. godine — stvara iluziju prostranstva. Čini se kao da se prostor širi čim uđete u zgradu.
Akustična alhemija pretvara šapat posetilaca u svetlucave tonove, koji lebde u vazduhu poput odjeka molitve na drevnom jeziku.
Umetnost unutar zdanja svedoči o suživotu. Nigde drugde na svetu hrišćanske mozaike svetaca i vizantijskih vladara nećete videti uz islamsku kaligrafiju, poznatu kao Hüsn-i Hat — ogromne okrugle ploče sa imenima Alaha (Boga), proroka Muhameda i četvorice pravednih halifa, piše CNN.
Danas je Aja Sofija jedna od najneobičnijih džamija na svetu — ali i mnogo više od toga. Ona je simbol, kulturni fenomen i spomenik.
Prirodno, kao i većina monumentalnih građevina, Aja Sofija ima svoju mitologiju. Među mnogim pričama o ovom zdanju, neke su istinite, neke preuveličane, a neke čista fantazija.
