Zapadne zemlje bi mogle da bojkotuju Olimpijske igre

Zapadne zemlje bi mogle da bojkotuju Olimpijske igre

Ako Rusija dobije dozvolu da se takmiči na Olimpijskim igrama 2024. u Parizu, to bi moglo dovesti do široko rasprostranjenog bojkota prestižnog događaja od strane zapadnih zemalja, rekao je bivši član MOK Gerhard Hajberg.

Sportisti iz Rusije i Belorusije su se suočavali sa nekoliko ograničenja u međunarodnom sportu tokom većeg dela prošle godine od početka ruske vojne operacije u Ukrajini nakon dekreta Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) koji je usvojilo nekoliko drugih sportskih federacija širom sveta.

Međutim, MOK je prošlog meseca signalizirao da istražuje mogućnost vraćanja obe nacije u međunarodni krug uoči kvalifikacionih takmičenja za Pariz 2024, od kojih bi mnogi trebali početi u narednim nedeljama.

MOK je naveo da istražuje predloge koji bi „olakšali učešće sportista iz Rusije i Belorusije na takmičenjima u Aziji pod njegovom nadležnošću, uz poštovanje sankcija“ – ali Hajberg, norveški industrijalac koji je bio visokorangirani član MOK već 23 godine kaže da je „prerano“ za takva razmatranja.

„Plan da se osmisle prihvatljivi uslovi za uključivanje ruskih sportista je prerano“, rekao je on.

„Ukrajinski saveznici, zapravo cela Evropa, potpuno su opravdani u svojoj zabrinutosti. Potrebno je više informacija o Putinu i njegovim vojnim vođama [koji su još uvek strašno agresivni.

„Prerano je da lideri Olimpijskog saveta Azije istražuju moguće rupe u ruskoj integraciji. Susedi Ukrajine bi mogli da pribegnu bojkotu. Zapad bi trenutno trebalo da leži nisko i da se ne upušta u ovaj lažni pravac.”

Hajbergovi komentari dolaze nekoliko nedelja nakon što se činilo da je predsednik MOK-a Tomas Bah otvorio put za reintegraciju Rusije u međunarodni sport.

„Ono što nikada nismo radili, niti smo želeli da uradimo, jeste da [zabranimo] sportistima da se bave sportom samo zbog pasoša“, rekao je Bah.

„Kao što smo uvek radili s obzirom na mnoge druge sukobe i ratove u prošlosti i sadašnjosti, olimpijski pokret mora biti ujedinjujuća, a ne sila koja razdvaja.”

Bahov stav ponovile su i Ujedinjene nacije, koje su takođe sugerisale da sport ne bi trebalo da bude bez političkog remećenja, rekavši da „treba da bude organizovan u duhu mira“ i da „treba poštovati objedinjujuću i pomirljivu prirodu takvih događaja. ”

Bah je takođe tvrdio da bi sankcije trebalo da se primenjuju posebno na rusku i belorusku državu, ali ne i na sportiste koji predstavljaju obe nacije.

„Pitanje učešća sportista nikada nije bilo deo, i nije moglo biti deo sankcija“, rekao je on.

„Pitanje učešća sportista bilo je zaštitna mera za očuvanje integriteta međunarodnih sportskih takmičenja i obezbeđenje bezbednosti sportista iz ove dve zemlje.