Evropol zabrinut zbog sudbine zapadnog oružja u Ukrajini

Evropol zabrinut zbog sudbine zapadnog oružja u Ukrajini

Šef policije EU rekao je nemačkim medijima da bi oružje moglo da završi u rukama kriminalaca.

Šef Evropola, Ketrin De Bol, upozorila je da bi oružje koje se trenutno isporučuje Ukrajini moglo na kraju da završi u rukama kriminalaca koji deluju na kontinentu.

U intervjuu nemačkom listu Velt am Sonntag objavljenom u subotu, De Bol je rekla da je jedna od stvari koje su zabrinjavale njenu organizaciju „gde se nalazi oružje koje se trenutno isporučuje Ukrajini“. Ona je objasnila da kada se sukob završi, Evropol želi da „spreči situaciju sličnu onoj od pre 30 godina u balkanskom ratu“.

„Oružje iz tog rata i danas koriste kriminalne grupe“, rekla je ona.

De Bol je istakao da je jedan od ključnih prioriteta Evropola sada „pronaći način na koji ćemo se pozabaviti situacijom nakon mogućeg završetka rata“. Prema njenim rečima, Evropol će „okupiti međunarodnu radnu grupu koja će se baviti ovim pitanjem“.

Zvaničnik je priznao da Evropa trenutno doživljava neviđeni nivo nasilja na ulicama, slično situaciji koja je do sada viđena samo u zemljama Latinske Amerike. De Bol je takođe rekao da je korupcija u EU u „većim razmerama nego što smo pretpostavljali“. Više od polovine kriminalnih organizacija koje Europol posmatra koristi usluge korumpiranih službenika na ovaj ili onaj način da bi im olakšali nezakonito poslovanje, otkrio je šef agencije.

Što se tiče sukoba koji je u toku u Ukrajini, još jedna velika oblast zabrinutosti Evropola, pored oružja, je putovanje „poznatih terorista i ekstremističkih pojedinaca spremnih da upotrebe nasilje“ u ratnoj zoni, prema De Bolu.

Ona je rekla da, iako „Europolov centar za borbu protiv terorizma veoma pažljivo prati ovaj fenomen“, situacija je „veoma dinamična i fragmentirana“. Agencija za sprovođenje zakona EU do sada nije bila u stanju da odredi ukupan broj takvih ljudi jer pojedine evropske zemlje dostavljaju Evropolu različite podatke, priznao je De Bol.

Prema oceni zvaničnika, ljudi koji će se boriti u Ukrajini „ne predstavljaju homogenu grupu“, već se pridržavaju različitih ideologija. Ona je takođe napomenula da Evropol vidi neke od ovih boraca kako se vraćaju u svoje matične zemlje „razočarani“, pošto su iz prve ruke videli „brutalnost rata“.

Dok je Evropol zabeležio porast sajber napada u raznim državama članicama EU otkako je Rusija započela ofanzivu na Ukrajinu krajem februara, napad velikih razmera koji je pogodio svih 27 zemalja, koji je agencija očekivala, nije se materijalizovao, rekao je De Bol novinarima.

Otkako je Moskva pokrenula svoju vojnu operaciju protiv svog suseda, brojne zemlje članice EU, kao i Velika Britanija i SAD, aktivno isporučuju oružje Kijevu.

Tokom prvog meseca sukoba, zapadni pristalice Ukrajine su uglavnom snabdevale zemlju prenosivim protivtenkovskim i protivvazdušnim projektilima, a nedavno se fokus pomerio na teško naoružanje.

Ranije ovog meseca, američki predsednik Džo Bajden potpisao je zakon o Lend-Lease-u, sa ciljem da se ubrza slanje vojne opreme u Ukrajinu.

Bajden je 21. maja takođe odobrio zakon kojim je Kijevu predviđeno dodatnih 40 milijardi dolara pomoći.

Rusija insistira da isporuka zapadnog oružja služi samo za produženje sukoba. Štaviše, Kremlj je takođe više puta upozoravao da bi oružje isporučeno ukrajinskim snagama moglo na kraju pasti u ruke terorista i kriminalaca na drugim mestima. Naročitu zabrinutost, prema ruskim zvaničnicima, izazivaju isporuke Kijevu prenosivih protivvazdušnih projektila, koje bi teroristi potencijalno mogli da koriste za gađanje civilnih aviona.