Od početka ove godine u Hrvatskoj je najveća potražnja za radnicima bila u prerađivačkoj industriji, obrazovanju i u delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite, a potrebe u ta četiri sektora čine 41 odosto ukupnih potreba za radnicima, podaci su Zavoda za zapošljavanje u ovoj zemlji.
U dvadesetogodišnjoj perspektivi Hrvatskoj će nedostajati oko 400 hiljada radnika, rekao je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svome izlaganju na prošlonedeljnom savetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, prenosi N1 Zagreb.
S obzirom na demografske i migracione trendove, izvesno je da bi većina njih trebalo biti uvozna radna snaga, strani radnici, verojatno iz zemalja Azije, Afrike ili siromašnijih zemalja regije.
Trend rasta potražnje za radnicima nastavio se i ove godine, kažu u HZZ-u, a trenutno su prema njihovim podacima najtraženiji prodavci, čistačice i konobari.
Najtraženija zanimanja u dosadašnjih deset meseci ove godine bila su prodavac, čistačica i konobar. Ta tri zanimanja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika. Podaci HZZ-a takođe govore da se ove godine najviše radnika tražilo u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u delatnostima zdravstvene i socijalne zaštite. Potrebe za radnicima u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba.
Najveća potražnja za radnicima očekivano se beleži tamo gde je najviše stanovnika – na području Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.
„Na području jadranske obale tokom letne sezone najviše nedostaju zanimanja povezana s turizmom kao što su kuvari, konobari, barmeni, sobari, čistači, prodavci, poslastičari, mesari, pekari itd. A toekom cele godine na Jadranu nedostaju medicinske sestre, zdravstveno-laboratorijski tehničari i farmaceutski tehničari, što vredi i za kontinentalne delove zemlje“, kažu u HZZ-u.
U mnogim je kontinentalnim županijama izrazit nedostatak građevinskih zanimanja kao što su zidari, tesari, tapetari, keramičari, armirači, zavarivači, krovopokrivači, podopolagači, izolateri, limari, fasaderi, klesari, stolari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, instalateri grejanja i klimatizacije itd… Tamo gde je razvijena prerađivačka industrija, često nedostaje bravara, mašinbravara, strugara i CNC operatera. Geografski je proširen nedostatak automehaničara, autolimara, autoelektričara, autolakirera i automehatroničara.
Ovih dana portal Moj posao je objavio da analiza tržišta rada u Hrvatskoj pokazuje kako je u prva tri kvartala ove godine objavljeno više od 250.000 oglasa za posao, što je 4,2 posto više nego u istom periodu prošle godine. Budući da su neki oglasi bili objavljeni na više platformi, detaljnija analiza govori da je u prvih devet meseci ove godine bilo objavljeno 198.000 jedinstvenih oglasa za posao. Pritom, ističu, treba imati na umu da zapošljavanje stranih radnika često ide alternativnim kanalima, na primer preko agencija za uvoz, zapošljavanje i smeštaj stranih radnika kakvih je više od 600 u Hrvatskoj.
Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je trenutno 111.979 nezaposlenih osoba.