U Federaciji BiH proslava 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, u RS običan radni dan

U Federaciji BiH proslava 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, u RS običan radni dan

Intoniranjem himne i podizanjem državne zastave na sarajevskom brdu Hum danas je počelo obeležavanje 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji se praznuje samo u Federaciji BiH.

Svečanosti su, izmedju ostalih, prisustvovali članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, kao i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, predstavnici vlasti Kantona Sarajevo i gradskih opština.

Bošnjački član Predsedništva Denis Bećirović izjavio je da je Dan nezavisnosti BiH „veliki dan, jer je demokratsku volju građana priznao celi svet“.

„To je prelomni momenat u istoriji BiH. Da nije bilo 1. marta i većinske volje građana da žive u slobodnoj, celovitoj i nezavisnoj državi, danas bi granice Velike Srbije bile na liniji Karlobag, Ogulin, Virovitica“, kazao je Bećirović.

O je rekao da će „pre ili kasnije, svi morati poštivati državu BiH i Ustav BiH, ali i ovaj legalni državni praznik“.

Hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić rekao je da je 1. mart važan jer je BiH posle referenduma o nezavisnosti priznata kao suverena i nezavisna država.

„Druga je stvar što i politika i javni prostor, pogotovo svi oni koji se ne mogu pomiriti s tim da je BiH danas ipak nezavisna država, nastoje iskriviti tu činjenicu i to pokušaju predstaviti kao jednoetničko izjašnjavanje, a svi mi znamo da to nije bilo tako“, kazao je Komšić.

Predsedavajuća Predsedništva i srpski član Predsedništva Željka Cvijanović danas boravi u poseti Azerbejdžanu.

Dan nezavisnosti BiH, praznuje se samo u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj običan radni dan.

Na današnji dan 1992. je u BiH održan referendum na kojem se 63,6 odsto gradjana, uglavnom Bošnjaka i Hrvata, izjasnilo da želi nezavisnu BiH i izlazak iz tadašnje SFRJ.

Većina Srba nije izašla na taj referendum. Srpski narod u BiH se na plebiscitu, održanom u novembru 1991. izjasnio za ostanak u SFRJ.

Na Baščaršiji u Sarajevu 1. marta 1992, ispred stare pravoslavne crkve ubijen je srpski svat Nikola Gardović, posle čega su Srbi u Sarajevu organizovali barikade.

Srpska strana smatra da su ubistvo srpskog svata i referendum o nezavisnosti, koji je za Srbe bio nelegalan, bili povod za građanski rat u BiH.

Zemlje članice Evropske zajednice priznale su BiH 6. aprila 1992, a SAD dan kasnije.

Proslava o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti doneta je u parlamentu BiH 28. februara 1995, pre potpisivanja Dejtonskog sporazuma i u njenom donošenju nisu učestvovali predstavnici srpskog naroda.

Posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma (pred kraj te godine), BiH nikada nije dobila državni zakon o praznicima, već postoje entitetski zakoni o praznicima, prema kojima dva entiteta zajedno praznuju jedino međunarodne praznike.