Tužilaštvo formiralo predmet protiv Dodika zbog negiranja genocida

Tužilaštvo formiralo predmet protiv Dodika zbog negiranja genocida

Tužilaštvo BiH formiralo je predmet protiv Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske, zbog negiranja genocida, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema zakonu, nakon što se predmet formira, Tužilaštvo BiH provodi istragu, nakon čega postupajući tužilac odlučuje da li će podići optužnicu, navodi Radio Slobodna Evropa.

Potom, Sud BIH potvrđuje ili odbacuje optužnicu.

„Tamo se nije desio genocid, to znamo svi ovde u Republici Srpskoj“, rekao je Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. februara.

Dodik je govorio o Srebrenici, nakon što je visoki predstavnik doneo 21. februara Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari koji daje mogućnost da se višak doniranih sredstava za sahrane i spomen-obeležja žrtava može preusmeriti u druge potrebe funkcionisanja tog centra.

Ovo nije prvi put da Dodik negira genocid otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko krajem jula 2021. godine nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida.

Nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u julu 1995. godine, srpske snage, predvođene komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, ubile su oko 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dečaka.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici potvrđen je brojnim sudskim presudama, od Međunarodnog suda pravde u Hagu, preko Haškog tribunala, do sudova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal i sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Mladić je pred međunarodnim krivičnim sudom u Hagu pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, kao i nekadašnji predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Još tri visokorangirana oficira VRS osuđena su na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je sahranjena 6.701 žrtva genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, sahranjeno još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.