Zemljotres u decembru 2020. u blizini hrvatskog grada Petrinje (magnitude 6,4 stepena) osetio se u celoj Hrvatskoj i na mnogim mestima u susednim zemljama i naneo je ozbiljnu štetu na lokalitetu. Nedavna hrvatsko-mađarska saradnja analizirala je horizontalne i vertikalne pomake izazvane potresom i stavila ih u regionalni geodinamički okvir tumačenja.
Pomeranja izazvana petrinjskim zemljotresom već su procenjena u nekoliko prethodnih radova. Novi rezultati su metodološki novi po tome što koriste neviđenu količinu geodetskih podataka za rekonstrukciju trodimenzionalnih kretanja. Pored InSAR podataka (iz misije Copernicus Sentinel-1), obrađeni su i podaci sa tri stotine ponovo okupiranih GNSS stanica nižeg reda trigonometrijskih i GNSS mreža.
Rezultati, koji su se pojavili u časopisu Remote Sensing, pokazali su da je magnituda horizontalnih pomaka u epicentru zemljotresa na pojedinim mestima iznosila 40 centimetara, sa maksimalno 20 centimetara u vertikalnom pravcu.
Poslednji zemljotres ove jačine u regionu bio je onaj u Zagrebu 1880. U 140 godina između dva potresa, horizontalni pomeraj regiona danas, mereno GPS stanicama, iznosi 2–4 milimetra godišnje – lokalna manifestacija tektonike ploča — izazvalo bi pomeranje reda pomeranja uočenog u nedavnom zemljotresu.
Ovo sugeriše da se pomeranja usled globalne tektonike i pomeranja ploča u petrinjsko-zagrebačkom regionu ostvaruju uglavnom pojedinačnim događajima, zemljotresima, a ne kontinuiranim kretanjem.
Ovo je važan podatak ne samo za Hrvatsku kada se procjenjuje sigurnost od potresa, već i za susjedna područja.
