U Sloveniji će od 1. januara 2026. godine delimično stupiti na snagu novi zakon koji će omogućiti zaposlenima koji se približavaju penziji da skrate vreme provedeno na poslu.
Osim što predviđa povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti i radnicima koji se približavaju penziji da skrate svoju radnu obavezu, prenosi portal Nova.rs.
Konkretno, zaposleni stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina radnog staža, moći će da biraju: da petak imaju slobodan i tako produže vikend ili da rade skraćeno, po šest sati dnevno.
Ovo je potvrdilo Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije, a u toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje ovih novih pravila.
Model nazvan 80-90-100 predviđa radno vreme od 80 odsto, platu od 90 odsto i pune doprinose kao da se radi 100 odsto. Ova ideja delimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Nemačke, gde su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama, koji su pokazali slične rezultate.
Iz Ministarstva rada, na čijem čelu se nalazi Luka Mesec iz partije Levica, navode da će, ako se promene pokažu uspešnima, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa.
Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne nedelje od 38 sati.
U okviru prve faze zakonskih izmena predviđene su i dodatne mere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće više novca kroz naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri meseca nakon prestanka radnog odnosa iznosiće 130 odsto prosečne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 evra. Ako ni nakon tri meseca ne pronađu posao, sledi naknada od 110 odsto, zatim 100 odsto, a na kraju 70 odsto prosečne bruto minimalne zarade.
Značajne promene i povećanja predviđena su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina, do 40 odsto mesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobiće pravo i na više dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.
Penzionerima se mesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti po tom osnovu.
