Orban: Formiranje blokova vraća nas u hladni rat

Orban: Formiranje blokova vraća nas u hladni rat

Premijer Mađarske Viktor Orban je, predstavljajući svoju viziju izbegavanja novog hladnog rata, rekao kako smatra da inicijativa Zapada za formiranje blokova, kao odgovor na dešavanja u globalnoj ekonomiji, nije ništa drugo do „povratak hladnoratovskoj logici”. U govoru održanom na univerzitetu za javnu upravu „Ludovika” u Budimpešti, on je ukazao na pad konkurentnosti u Evropskoj uniji i na pomeranje ravnoteže u globalnoj ekonomiji prema Aziji, „kontinentu sa najviše novca, najvećim bankama, kompanijama i univerzitetima i najviše inovacija”.

Brisel i Vašington, kako je rekao, pokušavaju da razbiju globalnu ekonomiju na dva dela, „žestinom koja podseća na gvozdenu zavesu”. Podsetio je da je vlada SAD nedavno namenila 1,6 milijardi dolara za antikinesku medijsku kampanju. On primećuje da se EU trenutno deli na pristalice „transatlantske poluevropske unije”, za koje kaže da ekonomske blokove vide kao činjenicu, dok ostali Evropljani, među koje je naveo francuskog predsednika Emanuela Makrona, „veruju da Evropa treba da bude strateški autonomna”. Mađarske simpatije su na strani ovih drugih, iako to neće funkcionisati kao federativna EU, kako pristalice evropske strateške autonomije misle, rekao je on.

„Principi ekonomske neutralnosti Mađarske su odlučivanje o tome s kim poslujemo i s kim se isplati poslovati. Pregovaraćemo na osnovu sopstvenih merila i tražiti partnere na sve četiri strane sveta, jer Zapad nema monopol na pojam savremenosti i modernizma”, naglasio je Orban i dodao da Mađarska neće poslovati preko „nekog drugog centra moći”, već direktno i da će svoje poslovne partnere birati na osnovu ocene njihove konkurentnosti, a ne na ideološkoj osnovi.

Govoreći o finansijskoj neutralnosti, rekao je da Mađarska mora da bude prisutna na tržištima u Londonu, Japanu, Kini i arapskim zemljama da bi imala pristup finansiranju, a da su finansijske veze sa Katarom i Kinom „dobar korak”. Investiciona neutralnost, po njemu, podrazumeva da Mađarska ne mora da bude selektivna kada su u pitanju strani projekti u zemlji, a kao primer je naveo dogradnju nuklearne elektrane „Pakš”, u kojoj učestvuju ruske, američke, nemačke i francuske kompanije. Predsedavanje Mađarske EU, kaže on, ima cilj da sačini novi sporazum o konkurentnosti koji bi lideri EU potpisati 7. ili 8. novembra ove godine.

„Ako Brisel ne može da se izbori za to, zadatak Mađarske je da ocrta pozitivan uticaj ekonomske politike koja promoviše neutralnost o pitanju konkurentnosti”, zaključio je mađarski premijer.

Najavljujući svoj susret sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom u Njujorku, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je rekao da je „ogromnoj većini zemalja iz ostatka sveta jednostavno dosta da plaćaju cenu rata u Evropi, bilo da se radi o porastu cena energije, smanjenju bezbednosti hrane ili inflaciji. Oni vide da sama Evropa podgreva sukob, umesto da pokušava da ga okonča”.