Nakon što je Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, povukao svoju kompaniju iz projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa na mestu zgrade Generalštaba, zbog, kako je naveo, poštovanja prema srpskom narodu, prvi gospodin Kosova, Prindon Sadriu, pozvao je ovog biznismena da isti projekat realizuje u Prištini, i to na mestu nekadašnjeg luksuznog hotela „Grand“, piše KoSSev.
Kako KoSSev navodi, samo osam dana nakon što se Kušner povukao sa projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu, Prindon Sadriu, suprug kosovske predsednice Vjose Osmani, pozvao je Kušnera da projekat realizuje na Kosovu, tačnije u Prištini, na mestu hotela „Grand“.
Kako je naveo, realizacija ovog projekta u Prištini bi „ujedinila ljude“.
„Povlačenje iz projekta Tramp hotela u Beogradu potvrđuje važnu istinu: značajni projekti su namenjeni ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju. Premeštanje ove vizije u Prištinu – i transformacija Grand hotela u Tramp hotel – revitalizovalo bi vrhunsku lokaciju i ujedinilo ljude“, napisao je na svom X nalogu.
Hotel „Grand“
Kako KoSSev navodi, Hotel Grand se nalazi u samom centru Prištine, na Bulevaru Majke Tereze (nekadašnji Bulevar Maršala Tita, odnosno Vidovdanska posle raspada bivše SFRJ).
Hotel je bio A kategorije i sa 5 zvezdica, što ga je do pre rata na Kosovu činilo centrom društvenog i poslovnog života Prištine.
Takođe, hotel je gostio značajne državne zvaničnike, uključujući Josipa Broza Tita 1979. godine. Posle rata, kontrolu nad hotelom preuzela je kosovska firma Unio Commerce, navodi KoSSev.
Afera „Generalštab“
Kako KoSSev podseća, 15. decembra Džared Kušner i njegova firma Affinity Partners odustali su od projekta luksuznog hotela i stambeno‑poslovnog kompleksa na mestu zgrade Generalštaba u Beogradu, nakon višemesečnih protesta i pravnih problema.
Projekat je obuhvatao izgradnju hotela „Trump“ na lokaciji bivšeg Generalštaba JNA, ali i više drugih zdanja starog Beograda kao što je stari Đeneralštab. Što se tiče Generalštaba, zgrada je oštećena u NATO bombardovanju 1999. i danas predstavlja dugogodišnji simbol kulturnog identiteta Beograda. Tokom 2024. i 2025. država je formirala zajedničku investicionu strukturu sa Kušnerovom firmom, a u novembru Skupština Srbije je donela poseban zakon („lex specialis“) koji je omogućio nastavak projekta, uprkos protivljenju javnosti.
U zaštitu Generalštaba, osim domaće stručne javnosti, uključila se i Evropa Nostra.
Centralni obrt dogodio se 15. decembra kada je JTOK podigao optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića i troje zvaničnika zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja dokumenata za skidanje statusa kulturnog dobra.
Nakon višemesečnih protesta, portparol Kušnerove firme je izjavio za Wall Street Journal da se povlače „iz poštovanja prema narodu Srbije i Beograda“, a predsednik Aleksandar Vučić istakao da je zemlja izgubila investiciju od oko 750 miliona evra i najavio krivične prijave protiv „protestanata“ i učesnika kampanje protiv projekta.
